SARAJEVO, BiH bi mogla dobiti 60 do 65 miliona evra za ivestiranje u proizvodnju električne i obnovljive energije, rekao je danas na Regionalnom energetskom forumu u Sarajevu predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/ Tomas Mirou.
Mirou je pojasnio da je za BiH predviđeno 35 miliona evra za projekte u energetskom sektoru, s tim što bi mogla obezbijediti dodatnih 25 do 30 miliona evra, ukoliko bi aplicirala za projekte u oblasti održive energije za zapadni Balkan, za šta je EBRD obezbijedila 110 miliona evra.
Prema njegovim riječima, ova finansijska sredstva su nastavak aktivnosti EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost i da otvori nove održive izvore energije u cijelom regionu, uključujući i zapadni Balkan, gdje je potrošnja energije još relativno visoka.
“Program od 50 miliona evra obezbijediće direktno finansiranje privatnih kompanija u zemljama zapadnog Balkana, dok će putem drugog programa od 60 miliona evra obezbijediti kredit kompanijama i domaćinstvima putem lokalnih banaka”, rekao je Mirou.
On je na konferenciji za novinare rekao da Balkan ima ogromne rezerve uglja i ogroman hidropotencijal za proizvodnju struje, ali ipak uvozi velike količine energije iz inostranstva.
“Uzimajući u obzir ovu situaciju, Svjetska banka procjenjuje da će jugoistočnoj Evropi biti potrebno oko 21 milijarda evra do 2020. godine za obnovu i modernizaciju zastarjelih elektrana, dovođenje starih generatora na ugalj u sklad sa važećim standardima zaštite okoline, i uopšte za poboljšanje energetske efikasnosti”, rekao je Mirou.
Predsjednik EBRD-a naglasio je da Balkan posjeduje ogroman neiskorišćen potencijal, naročito u oblasti obnovivljih izvora koji, ako se iskoriste efikasno, mogu opsluživati klijente daleko izvan regiona.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je da je BiH, kao predsjedavajuća Energetskom zajednicom, jasno naglasila u decembru 2008. godine da su promocija investicija u oblasti energetike i eksplicitno fokusiranje na energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije dva ključna prioriteta u radu.
“Zato želim, u ime Energetske zajednice, izraziti naše stanovište i uvjerenje da će ovaj događaj dati efikasan doprinos konkretnim rezultatima u oba pravca, kako na regionalnom, tako i na državnom nivou”, rekao je Špirić.
On je izrazio zahvalnost Evropskoj komisiji i EBRD-u na njihovoj aktivnoj svakodnevnoj podršci BiH na njenom reformskom putu u svim sektorima, uključujući i energetiku.
“BiH je i dalje većinski izvoznik električne energije u regiji, zahvaljujući svojim autohtonim vodnim i ugljenim resursima. U zavisnosti od hidroloških uslova, do 45 odsto od ukupne proizvodnje može biti iz hidroelektrana čiji instalisani hidrokapacitet predstavlja oko 57 odsto ukupnog instalisanog kapaciteta”, rekao je Špirić.
Prema njegovim riječima, Studija energetskog sektora utvrdila je potencijale za hidro-proizvodnju, čiji je ukupan kapacitet 1824 megavata u Federaciji BiH i 1177 megavata u Republici Srpskoj.
“Razvoj energetskih kapaciteta i ulaganje u energiju kreiraće nova radna mjesta i svakako ubrzati ekonomski rast i BiH i regiona. Sve je to izuzetno važno u aktuelnom trenutku globalne finansijsko-ekonomske kriza, kada razvoj energetskog sektora mora poslužiti kao jedan od odgovora za oporavak ekonomskog rasta”, naglasio je Špirić.
Komesar za energiju Evropske komisije Andris Piebalgs rekao je da se, osim energetske efikasnosti, na vrhu dnevnog reda nalazi projekat Energetske zajednice – Kancelarija za koordinisanu aukciju /CAO/.
“Zamišnjen kao jedno mjesto za alokaciju kapaciteta, CAO će omogućiti nediskriminisano upravljanje zagušenjima, zasnovano za konkurentskim principima i transparentnoj alokaciji kapaciteta”, rekao je Piebalgs prvog dana Regionalnog energetskog foruma.