Zbog neispravnosti i potencijalne opasnosti po zdravlje ljudi, u BiH godišnje bude uništeno na hiljade proizvoda široke potrošnje uvezenih iz inostranstva, dok na smetljištu završavaju i ogromne količine hrane kojoj je istekao rok ili je istrulila, a da prije toga nije povučena iz prodaje.
Među ovom fuš robom je i veliki broj dječjih igračaka koje sadrže opasne sastojke u količini većoj i do 230 puta od dozvoljene, kao i električnih uređaja koji za građane predstavljaju poseban rizik zbog mogućnosti izazivanja strujnog udara i požara.
Poljoprivrednici, s druge strane, posebno ukazuju na problem uvoza nekvalitetne, često i zdravstveno neispravne hrane iz inostranstva koja je, zbog niske cijene, bukvalno preplavila bh. tržište.
Nezaštićeno tržište
A koliko je bh. tržište zaista (ne)zaštićeno, potvrđuju i podaci da je lani s njega povučeno više od 17.000 proizvoda, od čega je oko 8.750 uništeno.
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH nedavno su potvrdili da su među opasnim proizvodima povučenim sa tržišta najzastupljeniji električni uređaji, igračke i dječja sportska pomagala.
“Prošle godine smo realizovali projekat u okviru kojeg je uzeto 14 uzoraka igračaka različitih robnih marki i izvršena laboratorijska analiza. Kod deset uzoraka koncentracija ftalata bila je i do 230 puta veća od dozvoljene granice. U okviru ovog programa sa bh. tržišta povučeno je i uništeno više od 6.030 dječjih lutaka”, saopštili su iz ove agencije.
Kad je riječ o neispravnim prehrambenim namirnicama, u Inspektoratu RS kažu da je lani, nakon laboratorijske provjere, zabranjen uvoz 60 pošiljki hrane, koje su uništene ili vraćene dobavljaču.
“Tako je odlučeno zbog njihove mikrobiološke i hemijske neispravnosti, truljenja, nepotpunog ili neadekvatnog deklarisanja, a riječ je o pošiljkama mesnih prerađevina, konditorskih proizvoda, alkoholnih pića, sokova i prerađevina od povrća. Ove pošiljke su uglavnom iz Srbije, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Makedonije, Francuske i Holandije”, kaže za Press viša saradnica za odnose s javnošću Dušanka Makivić.
Prema njenim riječima, u unutrašnjem prometu u 2015. godini republička inspekcija za hranu je naredila povlačenje i uništavanje 386 kilograma hrane iz maloprodaje, koja je bila neprikladna za ljudsku upotrebu.
“Razlozi su istekao rok upotrebe, neadekvatno deklarisanje, truljenje i druga oštećenja. Lani je, prema nalogu opštinskih, odnosno gradskih inspekcija takođe uništeno 220 kilograma hrane”, ističe Makivićeva.
Prvi poljoprivrednik Srpske Vladimir Usorac naglašava da ga nimalo ne čudi što domaćim tržištem caruju truli i nekvalitetni prehrambeni proizvodi, s obzirom na to da, kako ističe, državne granice praktično i ne postoje.
Kod nas sve prolazi
“Primjera radi, granični prelaz Bijača tek je nedavno zvanično otvoren, iako godinama preko njega u BiH nesmetano ulazi roba iz uvoza?! S druge strane, na našim graničnim prelazima nema frižidera, tako da i ne vrijedi uzimati bilo kakve uzorke hrane za kontrolu”, ističe Usorac.
On dodaje da u takvoj situaciji nikakva novost nije to što je tržište Srpske, odnosno BiH, postalo prava deponija za otpad iz Evrope i svijeta.
“Ono što nigdje ne bi moglo da prođe, nemilice se uvozi kod nas, pa ako prođe-prođe. A prođe! Posebno brine astronomska vrijednost uvezenog mesa za preradu, koje na našem tržištu biva prerađeno u tone i tone hrenviršli, kobasica, salama i pljeskavica”, ističe Usorac.
Podsjetimo, u BiH je za deset mjeseci prošle godine uvezeno više od 21.000 tona mesa za preradu gotovih klaničkih proizvoda, koji se svrstavaju u treću klasu, a čija vrijednost premašuje 72 miliona KM. Press