BANJALUKA, Novoimenovani direktor Investiciono-razvojne banke RS Brane Stupar, koji je na toj funkciji naslijedio Jasminka Jotića, u intervjuu za “Fokus” kaže da je od samog početka uključen u stvaranje IRBRS i da je to jedan od razloga zbog kojih je odlučio da prihvati mjesto vodećeg čovjeka institucije koja bi trebalo da bude ruka podrške privrednom razvoju RS.
– Bio sam član Privremenog nadzornog odbora IRBRS, u vrijeme kada se odlučivalo o bitnim pitanjima funkcionisanja same banke, tako da sam upoznat s kompletnim radom IRBRS, od donošenja zakona o toj instituciji pa nadalje. Banka će nastaviti da se bavi razvojem finansijskog sektora u RS. Za sada nemam konkretnih planova u tom smislu osim ispunjavanja ciljeva zacrtanih Strategijom IRBRS, a to su, između ostalog, unapređenje poljoprivredne proizvodnje, podrška malom i srednjem preduzetništvu, povećanje zaposlenosti, izgradnja infrastrukture, smanjenje uvozne zavisnosti, ravnomjeran regionalni razvoj i efikasna privatizacija – kaže Stupar.
Do sada je najveće interesovanje iskazano za stambene kredite IRBRS, a manje za kredite za privrednike i pokretanje biznisa. Zašto?
Stambeni krediti su najpopularniji i zato su i napravili najveći bum na početku. U budućnosti očekujemo smanjenje tražnje za tom vrstom kredita. Međutim, nemamo dovoljno razvijene strategije za implementiranje kredita kada je u pitanju linija za pokretanje malog i srednjeg biznisa, odnosno start-up. Poslovne banke vjerovatno očekuju neke korake od IRBRS u olakšavanju davanja takvih kredita, posebo kada su u pitanju instrumenti obezbjeđenja.
Postoji li mogućnost da se IRBRS pojavi kao garantni fond?
Postoji, ali sada je teško govoriti na koji način i u kojoj mjeri.
Kakva je uloga IRBRS na tržištu kapitala?
IRBRS ima dva cilja kada je u pitanju tržište kapitala, a to su povećanje vlasničkog udjela u pojedinim preduzećima, a drugi je stabilizacija tržišta kapitala koje je trenutno u krizi. Do sada se pojavljivala uglavnom u ulozi ulagača, nekoga ko balansira.
Da li je moguće ispoštovati dinamiku plasmana sredstava po kojoj bi do kraja ove godine IRBRS trebalo da plasira 287 miliona maraka?
Ako pogledamo dinamiku plasmana sredstava od početka godine, evidentno je da neće. Trebalo bi uraditi određenu popularizaciju kreditnih linija. Nije prioritetno da se sredstva plasiraju po bilo koju cijenu, ona bi trebalo da budu pokretač razvoja RS. Očekujem da će do kraja ove godine biti plasirano oko 150 miliona maraka. Najvažnije jeste to da su sredstva raspoloživa i da se mogu plasirati u svakom trenutku.
Prodaja državnog kapitala putem berze pokazala se uspješnom. Šta možemo očekivati od daljeg procesa privatizacije u RS?
Prodaja putem berze jeste najtransparentniji način prodaje državnog kapitala i kao takvog ga treba zadržati. Jedan od važnih ciljeva IRBRS jeste revitalizacija i restrukturisanje preduzeća i potom pronalazak strateškog kupca, odnosno partnera.