BANJALUKA, BiH i u ovoj godini nastavlja da jača privrednu saradnju s Ruskom Federacijom, a u prilog tome ide i podatak da je samo u prva dva mjeseca ove godine bh. izvoz u tu zemlju udvostručen.
Naime, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je ova zemlja u prva dva mjeseca ove godine u Rusiju izvezla raznih proizvoda u vrijednosti od 15,8 miliona maraka, što u poređenju s istim periodom prethodne godine pokazuje rast od čak 100 odsto. Ipak, uvoz iz Rusije u BiH je još daleko veći, ali je u odnosu na prva dva mjeseca 2015. godine manji za oko 35 procenata.
Posmatrano po strukturi izvoza u Rusiju, podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH za period januar – februar ove godine pokazuju da je BiH u ta dva mjeseca u Rusiju najviše izvozila voće i to u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, dok su odmah potom farmaceutski proizvodi, koji su izvezeni u vrijednosti od 6,5 miliona maraka. Na strani uvoza, podaci STK pokazuju da je BiH iz Ruske Federacije u tom periodu najviše uvozila mineralna goriva, ulja i njihove proizvode i to u vrijednosti od 31,2 miliona maraka, dok je na drugom mjestu sirova koža u vrijednosti od oko 641.000 KM.
Da u privredama ove dvije zemlje ima još prostora za jačanje saradnje, potvrđuju i sve češći sastanci privrednih delegacija, sa kojih se poručuje da se ta saradnja može jačati u mnogim sektorima. Tako je proteklog mjeseca na sastanku predstavnika privrednih komora RS i Srbije razmotrena mogućnost pokretanja zajedničkih projekata, kako bi se za plasman proizvoda iz Republike Srpske na tržište Ruske Federacije iskoristio status koji ima Republika Srbija.
Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je tada da je nesporna činjenica da postoji mogućnost da se, finansiranjem realnih mogućnosti privrednih subjekata Srbije i RS, realizuje zajednički nastup na ruskom tržištu.
“Prije svega mislim na proizvode iz oblasti elektro-mašinske industrije, jer je na ruskom tržištu ostalo mnogo toga upražnjeno zbog izlaska turske privrede. Postoji mogućnost i da se u Srbiji otvori zajednička proizvodnja nekih mašinskih elemenata koji nedostaju ruskom tržištu”, rekao je Đurić.
U budućnosti, kako je napomenuo, neophodno je realizovati niz projekata koji su u zajedničkom interesu.
“Mi sigurno možemo učiniti mnogo, ali nam je potrebna uloga političkog faktora koji privrednicima treba da otvori vrata, kao što to čine velike zemlje i veliki sistemi”, istakao je Đurić. U prilog tome, Privredna komora Srbije, u saradnji s Administracijom grada Moskve, a uz podršku Trgovinskog predstavništva Ruske Federacije organizovala je nedavno i komercijalne pregovore 50 predstavnika 11 ruskih trgovinskih lanaca sa srpskim kompanijama, potencijalnim dobavljačima. Naime, predstavnici ruskih trgovinskih lanaca zainteresovani su za direktne razgovore sa srpskim proizvođačima svježeg i prerađenog voća i povrća, mesa i mesnih prerađevina, sira i proizvoda od mlijeka.
Komentarišući ove podatke o rastu izvoza na rusko tržište, ekonomski stručnjaci s kojima su razgovarali ističu da je to u svakom slučaju dobra stvar, ali da bi paralelno s tim trebalo raditi na povezivanju domaćih srodnih preduzeća i stvaranju klastera, kako bi ta preduzeća onda zajednički nastupala na tim velikim tržištima, poput ruskog. Nezavisne novine