BEOGRAD, Nacionalna služba za zapošljavanje na svojoj evidenciji ima oko 730.000 nezaposlenih. Ipak, prema nezvaničnim podacima, u Srbiji posao nema više od milion ljudi.
Poslodavci su skeptični da parcijalne mjere koje sprovodi država mogu da riješe problem manjka radnih mjesta u Srbiji.
U Nacionalnoj službi očekuju da će ove godine biti uspješniji u zapošljavanju građana Srbije, zahvaljujući planiranim programima za koje su dobili oko dvije milijarde više nego u 2010. godine.
Skoro 730.000 ljudi u Srbiji ušli su u 2011. godinu kao nezaposleni kod Nacionalne službe za zapošljavanje, koja obećava da će ove godine zaposliti 60.000 ljudi. To, međutim, ne znači da će za toliko biti smanjen broj nezaposlenih, jer je tokom prošle godine za samo 852 osobe veći broj novozaposlenih u odnosu na one koji su izgubili posao.
Razlog za veći optimizam za ovu godinu dolazi i od većeg budžeta Nacionalne službe, kaže direktor Nacionalne služba za zapošljavanje Dejan Jovanović.
“Očekujemo da oko 60.000 ljudi bude zaposleno kroz sprovođenje aktivnih mjera politike zapošljavanja i kroz realizaciju budžetskog fonda za osobe sa invaliditetom. Budžet je veći u 2011. u odnosu na 2010. Za aktivne mjere zapošljavanja taj budžet je iznosio 3,7 milijardi dinara, sada, samo na osnovu dosadašnjih poziva, iznosi 5,55 milijardi dinara”, naveo je Jovanović.
Nacionalna služba planira da produži program za zapošljavanje mladih “Prva šansa“, obezbjeđene su subvencije za poslodavce koji se odluče da zaposle ljude koji su se obučavali preko službe. Ove godine je uveden i novi program “Stručna praksa” za 5.000 mladih do 30 godina, u koji će se, pored privatnih preduzeća, uključiti i državne institucije.
Jovanović kaže da se posebna sredstva odvajaju i za mlade preduzetnike. “Riječ je o podsticanju preduzetništva u Srbiji i kroz ovaj program će biti utrošeno u ovoj godini 300 miliona dinara”, kaže Jovanović.
“Plan je da dvije hiljade preduzetničkih radnji bude otvoreno od strane nezaposlenih koji se nalaze na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Mi ćemo 160.000 dinara davati svakom ko bude željeo da pokrene sopstveni posao, a najprije će biti edukovan u smislu sticanja potrebnih znanja i vještina za vođenje posla”, rekao je on.
Jedna od mjera Nacionalne službe za zapošljavanje je povećanje zaposlenosti u nerazvijenim sredinama, tako će poslodavac u tim opštinama za svakog novouposlenog radnika dobiti 300 ili 400.000 dinara, u zavisnosti koliko ih zaposli. Jedan od takvih primjera je i njemačka fabrika “Leoni” u Vranju, u kojoj će do kraja godine 400 ljudi dobiti posao.
Međutim, predsjednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević smatra da ovi parcijalni programi nisu rješenje i da je pravi zadatak države da stvori ambijent u kome će strani investitori i domaći privrednici ulagati i otvarati radna mjesta. “Takve kratkotrajne mjere nikada neće dati dugotrajne efekte. Nažalost, to su improvizacije i nerijetko ti fondovi služe za zloupotrebu političke moći, a nerijetko za zloupotrebe i lične koristi i promocije”, ukazao je Knežević.
“Tako da smo mi za zapošljavanje, ali samo ono koje će omogućiti sistem, a nikako revijalni, parcijalni i partijski programi”, rekao je on.
Privrednici smatraju da država treba da radi na smanjenju doprinosa i poreza, uređenju tržišta, poboljšanju rada sudova i da se jedino na taj način, stvaraju uslovi za nove poslovne ponude i zapošljavanja. B92