Berza električne energije – dobit za elektroprivrede, veći računi za građane

• Berza električne energije još daleko od BiH

• Jegdić: Cijene koje sada imamo i one koje su na berzi nama ne odgovaraju

BANJALUKA – Dok vlasti u Bosni i Hercegovini punih deset godina odgađaju formiranje berze električne energije, stručnjaci upozoravaju da će njenim uvođenjem profitirati isključivo elektroprivrede i trgovci, a domaćinstva i privredu će “poklopiti” još veći računi za struju.

Ovo tvrde sagovornici CAPITAL-a koji govore da smo ostali jedina država u Evropi bez ove berze, kao i da će njenim uspostavljanjem definitivno doći do turbulencija na tržištu i poskupljenja električne energije za krajnje korisnike.

Ističu da je prednost svakog organizovanog trgovanja transaparentnost cijene, podstiče konkurentnost, a proizvođače električne energije tjera da realno sagledaju svoje kapacitete.

Međutim, upravo bi tržišne, a posebno evropske, cijene struje pokosile naša domaćinstva i ostatak privrede, koji su po zaradi daleko od evropskog standarda kao što je i BiH od berze električne energije.

Sekretar Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, Aleksandar Jegdić objašnjava da nam sa berzom dolaze visoki računi za struju.

Struja će da poskupi

“Berza donosi korist sektoru energetike koji će prodavati svoj prozivod po tržišnim cijenama, znaće gdje im je cijena proizvodnje u odnosu na ostale. Kada bi tržišne cijene primijenili na domaćinstva i privredu, nastupila bi velika poskupljenja i kriza“, kaže Jegdić.

Objašnjava da je obim energije kojom se danas trguje, pogotovo u regionu, veoma mali. Radi se o viškovima koji su od 10 do 30 odsto i samo izuzetno 50 odsto proizvodnje.

“Cijene koje mi sada imamo i one koje su na berzi nama ne odgovaraju. Na berzi je cijena megavata 100 evra, naš krajnji kupac u domaćinstvu plaća ga 75 maraka, dok je u privredi oko 75 evra. Zamislite da primijenimo to na naše tržište. Druga strana medalje je ta što postoje viškovi energije i dosta malih proizvođača. Ovdje oni imaju šansu da prodaju i zarade“, kaže Jegdić.

Inače, BiH je obavezu osnivanja berze električne energije prihvatila prije deset godina i do sada je već trebala da usvoji Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije, ali je njegov tekst usaglašen tek prije mjesec dana u Beču, a zatim usvojen i na sjednici Savjeta ministara BiH.

Jedan od ključnih faktora koji su igrali ulogu u konačnom dogovoru je najavljeno uvođenje takse CBAM od 1. feburara 2026. godine.

Iako su očekivanja u BiH bila da će usvajanje ovog zakona, kojim je omogućeno uspostavljanje berze električne energije, biti dovoljno da se naplata ove takse prolongira, BiH ovu obavezu, po svemu sudeći, neće moći da izbjegne.

Radi se o taksi koju će Evropska unija naplaćivati prilikom uvoza na proizvode dobijene uz pomoć prljave energije, najčešće uglja.

S obzirom na to da BiH 70 odsto električne energije proizvede iz termoelektrana na ugalj, nema sumnje da će u budućnosti plaćati stotine miliona maraka za ovu taksu.

Da situaciju objasnimo do kraja, BiH je imala godine za uvođenje takozvanog ETS sistema kojim bi sama naplaćivala taksu i imala sredstva za investiranje u dekarbonizaciju, ona je to, kao i obično, propustila.

“Uvođenje CBAM-a uticaće ozbiljno na cijenu proizvodnje našeg kilovata što može da ugrozi rad naših elektroprivreda i njihovu konkurentnost“, kaže Jegdić.

Svi osim BiH imaju berzu

Predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Mirza Kušljugić kaže da su u posljednje dvije godine berzu organizovale čak i Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, samo ne BiH. Iako je tekst zakona usaglašen, kaže Kušljugić, ne očekuje se da ćemo uspostaviti berzu još nekoliko godina.

“BiH je davno prihvatila rok Energetske zajednice i probila ga, ali do sada nije imala nikakvih vidljivih posljedica i tako se prema tome i odnosi. Međutim, osjete se problemi u našoj ekonomiji i funkcionisanju sistema, zato što se cijena električne energije sve teže održava na ovom nivou “, kaže Kušljugić.

Govori da su ovog ljeta sve elektroprivrede u regiji kupovale energiju zato što je cijena bila niža od proizvodnje iz uglja. I ovo je jedan od pokazatelja prednosti berze.

“Pošto su sve naše termoelektrane u deficitu, one trguju preko posrednika i tako se spasavaju. Još će teže biti kada nam Evopska unija uvede CBAM sljedeće godine sa kojim će cijena megavata u proizvodnji značajno porasti, toliko da nećemo više biti konkurentni prilikom izvoza struje kao robe“, kaže Kušljugić.

Smatra da će nakon osnivanja berze tek nastupiti problemi, pošto će posao njenog uvezivanja sa regionom i Evropom biti izvanredan politički, ekonomski i tehnički poduhvat.

Izgubljena decenija na snove o termoblokovima

Koordinator za energiju i klimatske promjene Aarhus centra Denis Žiško smatra da smo izgubili puno vremena i novca zbog promašenih ulaganja u termoelektrane umjesto u obnovljive izvore. Uspostavljanjem berze električne energije, smatra on, biće konačno ukinut monopol elektroprivreda i omogućena kupovina od drugih snabdjevača.

“Naše elektroprivrede su u gubicima kod izvoza električne energije zato što još uvijek ne mogu izaći slobodno na tržište kao prodavci. Tu samo zarađuju nakupci koji kupuju od elektroprivreda i prodaju na berzama po Evropi“, kaže Žiško.

Za običnog čovjeka, smatra Žiško, ovo znači čak i mogućnost izbora snabdjevača za kupovinu struje, ali ne nužno i niže račune.

Osim toga, upozorava on, uvođenje takse CBAM definitivno će uticati na cijenu kilovata, te vjeruje da će naše elektroprivrede upasti u ozbiljnu krizu, a neke od njih čak i u bankrot.

“Moramo biti svjesni da mi nikada više nećemo imati cijenu energije kakve sada imamo, jer su one nerealne, a gubitke pokrivamo iz budžeta koji mi punimo i izvozom. Kada ovo više ne budemo mogli, našim elektranama će zaprijetiti propast“, kaže Žiško.

Dodaje da su sve glasnije priče o gasifikaciji koje bi trebalo da spasavaju sistem od propasti, ali ne vjeruje da je to dobar scenario zato što se i tu radi o veoma skupoj energiji.

Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju u BiH (DERK) kažu da oni ne mogu procijeniti tačan početak rada berze električne energije u BiH, budući da zakonodavni okvir kojim bi omogućio njenu uspostavu ne postoji.

“Glavna prepreka za uspostavu berze električne energije u BiH je nedostatak adekvatnog pravnog, odnosno zakonodavnog okvira na državnom nivou kojim bi se uredila ova oblast i jasno definisale nadležnosti institucija. Savjet ministara BiH je 24. jula 2025. godine utvrdilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, ali DERK nema uvid u njegov sadržaj“, naveli su iz DERK-a.

Podsjećamo, Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, koji bi po hitnoj proceduri trebalo da bude razmatran u Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Cilj zakona je transponovanje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljanje berze električne energije u BiH, čime se u ovom području ispunjava jedan od preduslova za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljenično prilagođavanje na granicama (CBAM)“, saopšteno je tada iz Savjeta ministara BiH.