LONDON, Stručnjaci za islamske finansije smatraju da ih je njihov način poslovanja zaštitio od globalne svjetske krize, izvještava BBC, objašnjavajući što ih tačno razlikuje od konvencionalnog zapadnog finansiranja.
Bivši izvršni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda Abbas Mirakhor kaže kako se islamska ekonomija vodi Božijim smjernicama koje su im dane prije gotovo 1400 godina.
“Postoji svijest o vrhovnom stvoritelju i sistavu koji on pruža”, rekao je Mirakhor, dodajući kako je to glavna razlika između ta dva načina.
U praktičnom smislu najveća razlika je što u svijetu islamskih finansija nisu dozvoljene kamate ni špekulativno ulaganje kao što su trgovanje izvedenicama i hedging (zaštita od rizika).
“Mi ne priznajemo pojam interesa, traženje profita u trgovanju novcem”, objasnio je Bambang Brodjonegoro iz Islamske razvojne banke te naglasio kako u islamskom svijetu novac služi strogo u svrhu razmjene ili čuvanja vrijednosti, ali ne i za pretjeranu dobit.
Na pitanje kako onda klijent koji je ostavio novac u islamskoj banci zaradi stručnjak za islamske finansije odgovorio je kako je sistem zasnovan na imovini, u čijoj srži je materijalna imovina i roba. “Kod nas nema zajmoprimaca i zajmodavaca, već kupca i prodavača.”
Jedno od glavnih načela islamske ekonomije je i dijeljenje rizika. Banke i ljudi koji su stavili novac u banku dijele i profit i gubitak od ulaganja.
Ističe i kako je osjećaj za jednakost važna osobina koja definiše osnove islamske ekonomije te je čini boljom od zapadnog načina.
Neki vide islamski model kao alternativu, a neki kao nešto što bi se moglo dodati zapadnom načinu finansiranja.
No islamska ekonomija nije više ekskluzivno sačuvana za muslimane; London se kristalizira kao glavni islamski finansijski centar, a islamske banke vrlo su raširene i među nemuslimanskim stanovništvom u Maleziji.
“Ovo je alternativni sistem koji se može primijeniti na svakoga bez obzira na vjeroispovijest”, kaže Brodjonegoro, prenio je Business.hr.
Glavne banke poput britanske HSBC te američke Citib postavile su svoje bankarske ispostave, a neki od vodećih ljudi “islamskog načina” žele svoje poslove proširiti i izvan muslimanskih zemalja.
Oni vjeruju da sada više nego ikada postoji tržište nemuslimana koji cijene vrijednosti islamskog bankarskog sustava. No, postoje i oni koji se boje da će širenjem, islamski način biti sve manje islamski.