LONDON, Padajuće cijene nafte i usporavanje Kine najveći su rizici za globalnu ekonomiju u 2015. godini, piše BBC.
Najveći rizik je svakako oštar pad cijena nafte, koje su prepolovljene od lanjskog juna, a što bi ustvari mogao biti podsticaj većini privreda. Za mnoge zemlje to znači da građanima ostaje više novca za potrošnju na druge proizvode, a za kompanije manje troškove poslovanja. Pad cijena loša je, međutim, vijest za izvoznike nafte, pa u značajnoj mjeri njegove negativne posljedice već osjeća ruska privreda, prenose agencije.
Sjedinjene Države većina analitičara smatra glavnim generatorom očekivane snage privrednih aktivnosti, pri čemu MMF predviđa da će stopa rasta američke ekonomije biti za puni odstotni bod veća nego u 2013. godini, oko 3 odsto. Utvrdili su pritom da snažnije tržište nekretnina i jača poslovna ulaganja sugerišu da tamošnji oporavak postaje održivijim.
Time se fokus idućih mjeseci preusmjerava na jedno od najvažnijih pitanja. Nastavljen oporavak u američkoj privredi znači da će tamošnja centralna banka Fed vjerovatno podići ključnu kamatnu stopu, koja je već šest godina blizu nula odsto. Snažniji ekonomski rast i povećana potrošnja mogu rezultirati višom inflacijom, što može biti zauzdavano višim kamatnim stopama. Zvaničnik Feda Bill Dudley rekao je će da će takva promjena nedvosmisleno biti praćena određenim stupnjem tržišnih turbulencija.
Više kamatne stope povećaće privlačnost američkih tržišta za ulaganja, pa bi to moglo značiti povlačenje kapitala iz ostalih zemalja, ponajprije tržišta u nastajanju. Opasnost je ta da bi to moglo izazvati određene poremećaje koji bi donijeli oštar pad valutnih kurseva, veću inflaciju i rastuće troškove zaduživanje za vlade i kompanije u zemljama u razvoju. Dudley ipak napominje da su tržišta u nastajanju sada spremnija za Fedove poteze nego što su bila ranije.
Kina je takođe vrlo značajan faktor. Usporavanja rasta kineske ekonomije vjerovatno će se nastaviti: uvreženo je mišljenje da će se to neizbježno dogoditi prije ili kasnije. Tamošnja privreda pokretana je ulaganjima i izvozom, što ne može trajati vječno. Prilagođavanje slabijim stopama rasta predstavljaće izazove i Kini i zemljama koje svoju robu prodaju kineskoj industriji, među ostalima su to dobavljači sirovina iz Afrike.
Jan Hatzius, glavni ekonomista u investicionoj banci Goldman Sachs, očekuje “nekoliko godina pada stopa rasta” u kineskoj privredi.
U međuvremenu, nova briga za evrozonu postala je Grčka, u kojoj se pripremaju prijevremeni izbori u januaru. S političkim previranjima u Grčkoj, napetosti ne mimoilaze ni finansijska tržišta drugih zemalja evrozone pogođenih finansijskim problemima, ponajprije u Italiji i Španiji. Postoje određeni rizici da bi se ozbiljna finansijska nestabilnost mogla proširiti iz Grčke na druge zemlje, ali opasnosti od toga smatraju se daleko manjima nego što su bile na vrhuncu krize u evrozoni.
Uz to, politička kriza u Ukrajini tek bi mogla prouzrokovati ekonomske štete na široj osnovi. A ako problemi na Bliskom istoku izazovu poremećaje u naftnoj proizvodnji, to bi moglo dovesti do ponovnog rasta cijena te sirovine.
Dakako da postoje neki izvori potencijalnih teškoća i da su mali izgledi da će 2015. biti godina snažnog rasta, ali svakako postoje pristojni izgledi da će ova godina biti još jedna godina postupne poslijekrizne rehabilitacije, zaključuje se u ekonomskom pregledu BBC-a. Bizlife.rs