BEOGRAD, Privreda je u Srbiji nelikvidna a građani obazrivi. Zato je bankama sve teže da nađu poželjnog klijenta. Ukupna kreditna aktivnost u Srbiji je u septembru opala 0,6 odsto samo kod građana.
U takvoj situaciji banke se sve više okreću drugim izvorima prihoda. Kao zlatna koka pojavile su se provizije. Klijent jedino ne plaća ulazak u banku, sve ostalo ima svoju tarifu. Lani su banke od kamata prihodovale milijardu evra a od provizija nešto više od 300 miliona. Za ovu godinu podaci će se tek sređivati, ali s obzirom na skromnu kreditnu aktivnost, izvjesno je da će provizije biti još krupnije parče kod zarada.
Kako funkcioniše sistem provizija? Komitenti banaka plaćaju je na tekuće račune i sve usluge koje obave preko njih: plaćanje računa i drugih obaveza, članarinu za kartice. Čekovi su sve popularniji, a kako se od njih ne dobija kamata, banke su se snašle pa naplaćuju njihovo izdavanje. Najjeftiniji papirić – ček je pet dinara pa naviše. Malo-pomalo pa se skupi.
Kada otvara tekući račun u banci, klijent može birati osnovni ili paket račun ili stepenovana usluge. Vođenje računa plaća se od 100 do 500 dinara. Uz skuplju uslugu klijent dobija šansu za elektronska plaćanja i obavještenja o promjenama na računu, često i „besplatno“ korišćenje kartica. Ukoliko je izabrao jeftiniju varijantu, dodatne usluge plaća posebno.
Obavještenje o promjenama se dodatno naplaćuje od 50 do sto dinara, članarine za kartice su od 200 do 300 dinara. Na prvi pogled to su male sume. Troškovi vezani za račun se plaćaju mjesečno a za kartice godišnje pa se nakupi bar 3.000 godišnje za jednog klijenta, i to u jeftinijoj varijanti. Ali u Srbiji trenutno ima 6.718.045 tekućih računa građana. Za gotovo svaki od njih vezana je bar jedna debitna kartica. Tu su i kreditne kartice, a njih je krajem prošlog mjeseca, po podacima Kreditnog biroa, bilo 1.152.571.
Dodatnu zaradu predstavljaju i krediti: troškovi obrade se kreću od 0,5 do 2,7 odsto.
Mogu li klijenti da zaštede na tim troškovima? Srećom, odgovor je potvrdan. Prije nego što se uopšte otvori račun u banci, treba se raspitati o ponudi. Najracionalnije je izabrati samo usluge koje se stvarno koriste. Znači, bolje račun gdje klijent bira ono što želi nego paket.
Interesanto je da kod nas broj računa prelazi šest miliona a korisnika je samo 4,56 miliona. Račun koji se ne koristi trebalo bi zatvoriti. Isto tako, klijenti treba da provjere da li im trebaju baš dvije kreditne kartice jer kod nas većina ima muku da servisira obavez i s jedne jedine. Isto važi i za dvije debitne. Uštede su znatne.
Pojedine banke prilikom ulaska na tržište nude klijentima pogodnosti, odnosno niže pa i besplatne usluge za račune i kartice. To je obično ograničeno na nekoliko mjeseci a najduže na godinu. Ali, ako klijent već mijenja banku, nije loše to iskoristiti.
Banke koje su već poduže na tržištu Srbije takođe nude popuste kada uvode elektronska plaćanja, usluge bankarstva putem mobilnog telefona ili kada lansiraju na tržištu novi tip kartica. Sve su to pogodnosti koje ne treba propustiti. Dnevnik