Rast kamatnih stopa zavisit će od rezervi banaka, ali kod nekih banaka neće doći do promjena stopa, tvrdi Berislav Kutle, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH.
Kutle ističe da tek poboljšanjem kvalitete privrednog sistema u regiji i završetkom recesije na globalnom tržištu možemo očekivati pad kamatnih stopa u BiH.
Najavili ste porast kamatnih stopa u ovoj godini. Koji su osnovni razlozi za njihovu korekciju?
KUTLE: Globalne promjene u Europi, ali i svijetu imaju utjecaj i na našu državu. Tu prvenstveno mislim na recesiju posljednjih godina, na cijenu izvora iz kojih plasiramo sredstva, koja utječe na kamatne stope, a koja je porasla. Činjenica je kako i međunarodne referentne kamatne stope posljednjih godina kontinuirano rastu, što utječe na trošak financiranja. S obzirom na to da je došlo do rasta cijene kapitala, odnosno porasta EURIBOR-a, sasvim je realno očekivati i rast kamatnih stopa na tržištu BiH. Rast će ovisiti o rezervama banaka, dakle ovisno o pojedinačnim promjenama unutar svake banke, jer neke će ići na povećanje kamatnih stopa, dok kod drugih sigurno neće doći do promjena. Povećanju kamatnih stopa su dodatno izložene banke koje su do sada držale niske kamatne stope na kredite.
Očekujete li manju potražnju kredita nakon povećanja kamata?
KUTLE: Ne. Potražnja za kreditima odražava sliku rastućeg tržišta u BiH. Uzmemo li u obzir činjenicu da je trenutna razina kredita u bruto domaćem proizvodu u BiH manja nego na razvijenim tržištima, možemo očekivati značajnu potražnju za kreditima.
S obzirom na to da banke ostvaruju dobre poslovne rezultate, zašto ne može doći do smanjenja kamatnih stopa, jer ekonomski stručnjaci smatraju da za to ima prostora?
KUTLE: Dobri financijski rezultati u 2007. godini samo su rezultat dugogodišnjeg rada i strategije inozemnih financijskih institucija. Od ukupne aktive bankarskog sektora, koja je u 2007. godini iznosila 19,5 milijardi KM, na tri najveće strane grupacije otpada 13,3 milijardi KM. Prisutnost međunarodnih grupacija u našoj zemlji pokazala je bolje upravljanje troškovima od domaćih grupacija. Međutim, mora se nastaviti voditi računa o troškovima i brinuti o zaštiti i sigurnosti depozitnih sredstava, kao najbitnijoj stavci. Jedino kvalitetnim bankarskim poslovanjem može se utjecati na razvoj gospodarstva bh. sektora, a tim linearno i na smanjenje kamatnih stopa na kredite.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić je ocijenio će kamatne stope ostati visoke dok god ima građana koji i pod tim uslovima uzimaju kredite?
KUTLE: Nisam upoznat s izjavama gospodina Kozarića, stoga to ne bih komentirao. Stav Udruženja banaka BiH, a posredno i moj stav jeste da stanovništvo u BiH ima kvalitetu i cijenu usluge u bankarstvu na razini stanovništva EU. Razlog tomu možemo tražiti u činjenici da je bankarski sustav najrazvijeniji dio bh. gospodarstva.
Kada onda možemo očekivati pad kamatnih stopa?
KUTLE: Pad kamatnih stopa je usko povezan sa kvalitetom gospodarstva i razvojem BiH kao države, koja je bez jedinstvenog političkog i gospodarskog prostora. Poboljšanjem kvalitete gospodarskog sustava u regiji i završetkom recesije na tržištu EU, možemo razmatrati i očekivati pad kamatnih stopa u BiH. Jedan od faktora koji će utjecati na to je trend kretanja međunarodnih, referentnih kamatnih stopa EURIBOR-a, odnosno LIBOR-a.
Nedavno ste izjavili da su kamate u BiH niže nego u okruženju. S tim se ne slažu ekonomisti, koji kažu da su one u regionu za 15 do 20 odsto niže nego u BiH?
KUTLE: To su relativni pokazatelji. Naravno da postoje klijenti koji imaju više ili niže kamatne stope, zavisno od svoje kvalitete. Međutim, generalno govoreći, kamatne stope u BiH jesu niže u odnosu na okruženje, ako iz cijene izdvojimo trošak rizika zemlje. Dovoljno je na Internetu pogledati komercijalne kamatne stope koje su banke nudile na bh. tržištu krajem prošle godine i evidentno je da su niže od kamatnih stopa banaka u okruženju.
Bankarsko tržište u BiH se znatno konsolidovalo. Očekujete li, ipak, nove akvizicije, odnosno spajanja banaka?
KUTLE: U skoroj budućnosti mislim da će to biti malo vjerojatno. S jedne strane, u BiH su prisutne tri snažne međunarodne bankarske grupacije – UniCredit, Raiffeisen i Hypo Alpe Adria Group, čije međusobno spajanje zbog konkurentnosti nije moguće. S druge strane, postoji mogućnost spajanja manjih, nezavisnih banaka, koje ne pripadaju ovim trima, a koje će iz želje za rastom i jačanjem ulaziti u akvizicije.
Kako povećati sigurnost novca u transportu, što je jedan od velikih problema s kojim se banke susreću?
KUTLE: Sigurnost novca u prometu može i treba da se poveća radeći proaktivno s pozicije struke, ali i angažmanom policije. Banke moraju same raditi na povećanju sigurnosti, ali bez bliske suradnje s policijskim tijelima, krađe i druga kriminalna djela teško je kontrolirati i na njih utjecati. Od države se očekuje da propiše sigurnosne uvjete koje bi ispunjavale kompanije koje vrše prijenos novca, kako bi se zadovoljili minimalni standardi za sigurnost ljudi i imovine banaka. Prema podacima Uprave policije FMUP-a, na području FBiH u 2007. godini dogodilo se 13 razbojništava nad bankama, od čega su rasvijetljena četiri. O iznosu je teško govoriti, jer postoji niz slučajeva gdje su količine otuđenog novca neutvrđene. Ukupan iznos otuđenog novca na području FBiH iznosi oko 3,5 milijuna KM.
Zašto je važno smanjiti gotovinsko i povećati kartičarsko plaćanje?
KUTLE: U današnjem suvremenom svijetu gotovinsko plaćanje skoro da i ne postoji. Smatram da će se povećanjem kartičarskog poslovanja na uštrb gotovinskog povećati kvaliteta i zaštita bankarskih transakcija i smanjiti rizik od pljačke i krađe novca.
Zakon o bankama BiH
Zašto još nemamo zakon o bankama na nivou BiH?
KUTLE: Prijedlog zakona o bankama na nivou BiH je rađen prije nekoliko godina. S obzirom na to da je bio u proceduri prije dugo vremena, a da se na njemu nije ništa radilo, možemo reći da je zastario. Kad dođe vrijeme za pripremu zakona za usvajanje bit će potrebno unijeti značajne izmjene i dopune u ovaj sada već zastarjeli prijedlog. Moramo ažurirati zakon koji još nije donesen u skladu s promjenama koje je ritam života posljednjih godina nametnuo. A zašto zakon nije donesen, to je već stvar politike.
Dugo se čeka i na uspostavu supervizije na državnom nivou?
KUTLE: Istina. Jasno je da treba postojati jedinstvena supervizija, jer bez nje nam nedostaje onaj dodatni kotačić kao pokretač snažnog i jedinstvenog bankarskog sustava. Jedinstvenom supervizijom dodatno bi se povećala transparentnost i odgovornost. Nezavisne N.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba