LONDON – Centralni bankari i regulatori razgovaraće u septembru o tome može li sistem Libor kamata biti reformisan ili bi ga trebalo otpisati kao osnovno mjerilo troškova kreditiranja zbog narušenog povjerenja nakon otkrića da se tom kamatom manipulisalo, prenose agencije.
Mervin King, guverner Bank of England, poručio je u pismu kolegama centralnim bankarima da je “vrlo jasno da su radikalne reforme Libor sistema potrebne”.
Najavio je da će to pitanje staviti na dnevni red Ekonomskog savjetodavnog odbora svjetskih centralnih bankara na sastanku u Bazelu 9. septembra. Libor (London InterBank Offered Rate), osnovna kamata na međubankarskom tržištu novca, koristi se u ugovorima o finansijskim derivatima, izvedenim vrijednosnim hartijama, vrijednim 550.000 milijardi dolara i nizu drugih finansijskih proizvoda, od kamata na hipoteke do onih na kreditne kartice.
Stoga je od presudne važnosti da tržište ima apsolutno povjerenje u tu kamatu. Međutim, povjerenje u Libor narušeno je posljednjih mjeseci kada se otkrilo da su pojedini bankari manipulisali njime za vrijeme finansijske krize od 2007. godine do 2009. godine. Desetak banaka, uključujući američku JPMorgan Chase i njemačku Deutsche banku, našlo se pod istragom nakon skandala o namještanju kamata, gdje su banke lažno smanjivale stope kako bi zarađivale u trgovanju i sakrile svoje troškove zaduživanja.
Britanska Barclays banka već se nagodila s američkim i britanskim regulatorom i pristala da plati 453 miliona dolara kazne zbog manipulisanja Liborom. O problemu s Liborom i mogućim alternativama razgovarali su i predsjednik američkog Feda Ben Bernanke i Mark Karni, guverner Centralne banke Kanade.
“Postoje različite alternative ako se šteta po Libor ne može popraviti”, kazao je Karni u Otavi. Pojasnio je da se razmatra mogućnost korištenja kamata koje se više zasnivaju na tržišnim načelima, primjera radi, repo kamata ili prekonoćna indeksna swap kamata, dok je Bernanke predložio da se razmotri mogućnost korištenja kamata na američke trezorske zapise.
Libor se izračunava svakog dana u Londonu za američki dolar i druge valute, kada panel banaka procjenjuje troškove međusobnog kreditiranja. To je, dakle, subjektivan pristup, za razliku od drugih mjerila koja su objektivnija i kojima je teže manipulisati.
“Osnovna dilema je želite li tražene kamate ili stvarne. Na kraju dana banke izvještavaju koje su transakcije obavile po kojoj cijeni. Kada bi se koristile stvarne transakcije, problem bi bio riješen”, kaže Karni.
Zabrinutost zbog manipulisanja Liborom izazvala je preispitivanje i drugih kreditnih mjerila u svijetu. Evropska centralna banka (ECB) zatražila je od organizatora sistema Euribora da učini sve kako bi ojačao povjerenje u to evro mjerilo. Singapur i Hong Kong najavili su preispitivanje načina na koji se određuju međubankovne referentne stope u azijskim finansijskim centrima, dok je u Južnoj Koreji agencija za zaštitu tržišne utakmice proširila istragu zbog mogućeg manipulisanja njihovom referentnom kamatom.
