BEOGRAD, Preduzeća u Srbiji koja duguju bankama velike svote novca mogla bi uskoro lakše da nađu izlaz iz lavirinta nelikvidnosti. Ukoliko su, pak, u blokadi zbog dugovanja prema drugim firmama, odredbe novog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju ne mogu da im pomognu.
Ovaj Zakon, koji je Skupština upravo usvojila, omogućava da se povjerioci dogovore sa dužnikom o reprogramu dugova, kako bi se izbjegao prijeteći stečaj. Ali, uslov je da u finansijskom restrukturiranju učestvuju najmanje dvije domaće ili strane banke u svojstvu povjerilaca. Naravno, i svi ostali povjerioci mogu da im se priključe.
Opšta nelikvidnost srpske privrede, pretočena u brojke, izgleda ovako: prema podacima Narodne banke Srbije, ukupno 15.209 preduzeća ima blokirane račune zbog potraživanja od ukupno 223,21 milijardu dinara, i to bez pripadajuće kamate.
Kada se posmatra zaduženost preduzeća isključivo prema bankama, podaci Kreditnog biroa kazuju da su pravna lica, po bankarskim kreditima, trenutno u dugu više od hiljadu milijardi dinara, odnosno oko 11 milijardi evra. Nisu, doduše, među njima sve preduzeća, ima i udruženja i institucija koji na potpadaju pod ovaj zakon, ali je zaduženost, u svakom slučaju, ogromna.
Preduzeća koja uđu u sporazumno finansijsko restrukturiranje sa bankama, sklapaju ugovor o mirovanju dugova. Tada se obustavlja prinudna naplata sa računa firme prema povjeriocima koji su ušli u ovaj dobrovoljni proces. U tom periodu povjerioci koji su sklopili ugovor o mirovanju sa dužnikom, ne mogu da pokreću naplatu duga, ali mogu da podnose tužbu radi naplate potraživanja, da ne bi došlo do zastarelosti ukoliko čitav proces ne uspije.
Ako se i dužnik dogovori sa povjeriocima, sklapa se ugovor o finansijskom restrukturiranju, koji predviđa otplatu u ratama, izmjenu rokova dospjeća, kamatnih stopa ili nekih drugih uslova. Moguće je i pretvaranje potraživanja u kapital, zaključivanje novog ugovora o zajmu.
Rješavanje problema
Prema riječima Vladimira Vučkovića, ekonomskog analitičara, Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova privrednih društava je dobar zakon i daje osnove za rješavanje ili ublažavanje problema nelikvidnosti privrede.
– Najveća zamjerka je samo to što ovaj zakon kasni i trebalo ga je usvojiti još prošle godine – kazao je Vučković, koji je i urednik biltena „Makroekonomske analize i trendovi“, a član je i nedavno formiranog Fiskalnog savjeta.
On je rekao da je sada bitno da se za jedan dio spornih potraživanja krene u pregovore i da se dođe do određenog rješenja.
Podsticaji
Banke koje se budu odazvale sporazumnom restrukturiranju moći će da računaju na određene povlastice. Zakon je, naime, ostavio mogućnost da Narodna banka Srbije, u propisima iz svoje nadležnosti, utvrdi podsticaje za finansijsko restrukturiranje. Poreski podsticaji, takođe, nisu uključeni u ovaj zakon, već bi trebalo da budu utvrđeni kroz poreske zakone. Novosti