Banjaluka nezakonito naplaćuje parkinge

BANJALUKA – Iako se od naplate parkinga u gradski budžet svake godine sliva preko četiri miliona maraka, pravnog osnova za naplatu nema, jer nijedan od njih, kako je pokazalo istraživanje eTrafike, ne posjeduje upotrebnu dozvolu, odnosno dokaz da ispunjava uslove na osnovu kojih može da se ostvari profit.

Zbog toga je naplata parkinga na ovim parkinzima nezakonita, jer da bi grad od ovih površina ostvarivao materijalnu korist i zarađivao u skladu sa zakonom, prije svega bi morao da ih legalizuje za tu namjenu.

Foto baza

Posljedica ovoga, pričaju relevantni sagovornici eTrafike, je oborivost svih kazni nastalih na ovim površinama upravo zbog nepostojanja pravnog osnova za naplatu, pa samim tim i kažnjavanje za “nepropisno” parkiranje, što potencijalno može gradski budžet da dovede do nesagledivih posljedica.

Takođe, šteta koja bi nastala na automobilu na parkingu bez upotrebne dozvole je nenaplativa i oboriva je na sudu. Građani ovoga nisu svjesni, a Gradska uprava očigledno ne mari da legalizuje naplaćivanje površina koje je namijenila za parkiranje, jer im i ovako naplata na njima odlično ide, a niko se i ne žali.

Jedan od naših sagovornika kaže da je zaprepašten činjenicom da se na parkiranju zarađuje iako za to nema nikakvog pravnog osnova. Osim toga, priča on, za većinu ovih površina nisu riješeni brojni tehnički problemi, ali ni na to niko ne obraća pažnju.

“Dosad nisam vidio nijedan parking koji ima upotrebnu dozvolu, a na gotovo svakom postoji automat za naplatu. Za neke parkinge postoji odluka Skupštine grada da se površina proglašava parkingom, da je to zona parkiranja i ostvaruju se prihodi na osnovu toga. To nije u skladu sa Zakonom, zato što nijedan prostor, ni vanjski ni unutrašnji, bez upotrebne dozvole ne može da ostvaruje prihod”, kaže on.

Zakon kaže da nijedan objekat, ni poslovni prostor, ne može da ostvaruje prihode, bio to parking ili frizerski salon, zgrada za stanovanje ili samoposluga, ako nema upotrebnu dozvolu i ako na njemu nije izvršen tehnički prijem.

“Potrebno je da stručno tijelo, komisija, izađe na teren, sve pregleda i utvrdi da je taj objekat tehnički ispravan za obavljanje djelatnosti koju vrši. Ako ima nedostataka ili je nešto na njemu urađeno što nije u skladu sa tehničkim zahtjevima, komisija naredi ispravljanje. Tek kada se sve ispuni, izdaje se upotrebna dozvola“, objašnjava naš sagovornik.

Dalje pojašnjava da naši gradski parkinzi nemaju ni građevinsku dozvolu, što je normalno, odavno su nastali, prije 50 ili 60 godina. Međutim, na njima nikada nije utvrđena tehnička ispravnost za upotrebu, pa samim tim ni za ostvarivanje prihoda.

“Recimo, da se parkirate na nekom od tih parkinga, kod ‘Kraša’ ili ‘Talije’ i da vam otpadne točak, da oštetite auto, ne biste imali koga da tužite. Šteta nastala na tom parkingu može se osporiti i da za nju niko ne bude odgovoran. Istovremeno, uredno ćete platiti tri ili pet maraka dnevnu kartu. Platićete i kaznu za nepropisno parkiranje”, priča naš sagovornik.

Grad Banjaluka od naplate parkinga svake godine dobro profitira. U prvih 10 mjeseci 2022. po tom osnovu u gradsku kasu se sleglo 3.660.954 KM, dok je u cijeloj 2021. prihod od naplate parkinga iznosio 4.306.712 КМ.

Odgovori na pitanja koje smo poslali Gradskoj upravi Banjaluke potvrdili su naše informacije i rekli da se na parkinzima poput ovih koje smo spomenuli vode sporovi i da nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.

“Imajući u vidu neriješenost imovinsko — pravnih odnosa, ni tehnička dokumentacija na ovim površinama nije kompletna”, rekli su nam.

Inače, upotrebne dozvole u građevinarstvu su dokumenta koja se izdaju nakon što je građevinska struktura ili objekat završen i ispunjava sve propisane standarde i zahtjeve. Upotrebna dozvola može da se izda za različite vrste građevina, uključujući stambene zgrade, poslovne objekte, sportske objekte, javne objekte, parkinge i druge. Ova dozvola sadrži informacije o tome kako se objekat može koristiti, kao i o tehničkim karakteristikama objekta i opremi koja se u njemu nalazi. Izdaje se na određeno vrijeme i produžava se nakon isteka.

Ako se objekat koristi bez važeće upotrebne dozvole, to može da ima različite pravne posljedice, u zavisnosti od zakona i propisa koji su na snazi. Jedna od mogućih posljedica je povlačenje upotrebne dozvole i zabrana dalje upotrebe objekta, a može doći do novčanih kazni za one koji koriste objekat.

Kada nema važeće upotrebne dozvole, objekat se može smatrati nezakonito sagrađenim i može doći do pravnih posljedica u vezi sa tim, uključujući i njegovo rušenje.

S obzirom na to da neke dozvole izdaje i Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, i njima smo poslali pitanja u vezi upotrebnih dozvola, ali su nam odgovorili da ovo ipak nije njihova nadležnost.

U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose Republike Srpske rekli su nam da je izdavanje upotrebne dozvole u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te da ni oni nisu nadležni za ova pitanja.

Advokatski stručni saradnik Marko Kojić iz Banjaluke kaže da prema Zakonu o uređenju prostora i građenju Republike Srpske svaki objekat, pa i saobraćajni, mora biti projektovan i izgrađen tako da se postigne bezbjednost objekta u cjelini, kao i u svakom njegovom dijelu posebno.

“Organizaciju poslova i sprovođenje postupka izdavanja lokacijskih uslova, građevinske i upotrebne dozvole vrši organ uprave nadležan za njihovo donošenje. Izgrađeni objekat ne može se početi koristiti, odnosno staviti u upotrebu prije nego što nadležni organ rješenjem izda upotrebnu dozvolu, na osnovu prethodno izvršenog tehničkog pregleda objekta. To se prvenstveno radi u cilju zaštite korisnika objekta da se potvrdi njegova ispravnost i sigurnost. Za štetu koja nastane usljed puštanja u rad bez dozvole javnog objekta korisnicima odgovara vlasnik objekta u cijelosti”, kaže Kojić.

On objašnjava da naplata na parkingu bez upotrebne dozvole nije pravno osnovana i da u ovom slučaju dolazi do pravno neosnovanog bogaćenja. eTrafika