SARAJEVO, Veća ponuda vrijednosnih papira na tržištu RS, prije svega obveznica stare devizne štednje i municipalnih obveznica, dala je odgovarajuću prednost Banjalučkoj berzi i doprinijela smanjenju debalansa u vrijednosti prometa između dvije berze.
Ovo je u intervjuu za “Nezavisne” kazao Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze.
“Promet na Sarajevskoj berzi je za prvih šest mjeseci iznosio 150,4 miliona KM, što je 49,3 posto ukupnog prometa na domaćem tržištu kapitala”, kaže Dedić.
U odnosu na prošlu godinu pad prometa je izuzetno visok. Šta je uzrok tome?
Teško je porediti prvo polugodište ove godine s prvim polugodištem prošle godine. Poređenje 150 miliona prometa sa 928 miliona KM je poređenje dvije krajnosti. Ali, činjenica je da je kriza na svjetskim finansijskim tržištima uticala i na nas. Do sada nismo bili direktno vezani za globalnu krizu, ali u posljednje vrijeme sve više jesmo.
Za prvih šest mjeseci indeksi svih berzi u bivšoj Jugoslaviji pali su u prosjeku između 30 i 35 posto u odnosu na kraj 2007. godine. Što se tiče SASE, indeks BIFX je izgubio na vrijednosti za 36,25 posto, a SASX-10 za 37,94 posto. Naravno, osim finansijskih i ekonomskih i neki drugi faktori političke prirode, a prije svega nedovoljno brz tempo ekonomskih reformi u BiH, uticali su na ovakvu situaciju.
Strani investitori su se primirili i to je očito najveći razlog za pad prometa?
Ovih dana imamo doista veliko zanimanje stranih investitora, ali izgleda da još nije vrijeme za donošenje odluka o investiranju. Oni sondiraju teren i razmatraju kada je pogodno vrijeme da ulože novac. Teorija kaže da je najbolje investirati kad su cijene dionica u silaznoj putanji, tako da bi ovo mogla biti šansa za iskusnije investitore da prepoznaju priliku za ulazak na tržište.
Šta je sa domaćim investitorima? Oni su ušli na tržište u najgorem trenutku, što se takođe odrazilo na sadašnji trend slabog prometa?
Snažan rast cijena dionica u prvih četiri-pet mjeseci prošle godine je povukao mnoge domaće ljude da investiraju. Mnogi od njih nisu imali bazična znanja o tržištu kapitala, a očekivanja su bila velika, tako da odluke o investiranju nisu bile donesene na realnim osnovama. Nažalost, mnogi od građana su bili neodlučni neko vrijeme, pa su donijeli odluku o investiranju baš kad su dionice dostigle maksimum, da bi nakon njihovog investiranja one počele da gube na vrijednosti. Neki od njih napravili su novu grešku, pa su pokušali po svaku cijenu da izađu sa tržišta. Međutim, već neko vrijeme jedan broj domaćih investitora je naučio lekciju i ne želi prodati dionice sada kada su cijene najniže, tako da su i domaći investitori sada uglavnom neaktivni.
Tržištu kapitala treba dati podsticaje?
Naravno. Prije svega mi očekujemo da se riješi problem stare devizne štednje iz FBiH i distriktu Brčko, a takođe očekujemo i značajne odluke u smislu privatizacije kompanija, prije svega onih najatraktivnijih iz telekomunikacionog sektora. Naša treća međunarodna konferencija baviće se privatizacijom kompanija iz telekom sektora i njenog uticaja na razvoj tržišta. Naravno, značajan podsticaj tržištu kapitala mogu dati i mjere tehničke prirode, koje podrazumijevaju jednostavniji pristup tržištu kapitala, mogućnost višestrukog trgovanja jednom dionicom u toku jednog dana, pa i nove usluge brokerskih kuća.
Sigurno da FBiH može dati snažan podsticaj ubrzanjem ekonomskih reformi i mislim da će od toga koliko će se brzo ekonomske reforme provoditi zavisiti na neki način i konkurentska sposobnost tržišta kapitala. U tom smislu, posebno je bitna reforma penzionog sistema, od koje očekujemo značajne efekte.
Moguće da i SASE bude kupljena
Bečka berza je kupila Ljubljansku. Da li je izvjesno da berze u regionu takođe budu prodate?
U svjetskim i regionalnim okvirima dolazi do ukrupnjavanja, formiraju se novi blokovi, nove snage, i može se očekivati pojačavanje već ranije iskazanog interesa pojedinih regionalnih igrača za prisustvo na tržištu bivše Jugoslavije. Osim Bečke berze, do sada su interes za berze u regionu iskazali Varšavska i Atinska berza i OMX (berza baltičkih zemalja).
Što se tiče SASE, mi u ovom trenutku nemamo zakonske regulative koja bi omogućila da nas druge berze preuzimaju, jer zakon kaže da vlasnici mogu biti samo brokerske kuće. Ali sigurno da će budućnost ostaviti mogućnost da i SASE bude dijelom integrativnih procesa koji se očekuju na regionalnom nivou. Normalno, kad dođe vrijeme za to o ponudi će se očitovati dioničari SASE. Nezavisne novine