TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija u petak blago porasle, zahvaljujući daljem rastu cijena nafte, no ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči izvještaja o zaposlenosti u SAD-u koje bi moglo znatno uticati na tržišta.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,7 odsto, dok su cijene akcija u Australiji i Singapuru porasle između 0,2 i 0,9 odsto.
Berzanski indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pali su, pak, između 0,1 i 1,2 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 odsto, pa je od početka sedmice na dobitku oko 1 odsto.
Pozitivno na azijske ulagače utiče jučerašnji rast cijena akcija na Wall Streetu za više od 1 odsto, nakon oporavka cijena nafte, što je podstaklo rast akcija energetskih kompanija.
Nakon što je dan prije potonula 9 odsto, juče je cijena nafte na američkom tržištu skočila 4,2 odsto. Jutros je ojačala daljih 1,3 odsto, na 51,15 dolara po barelu, dok je na londonskom tržištu porasla 0,7 odsto, na 56,95 dolara.
Rast cijena nafte zahvaljuje se, među ostalim, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske centralne banke podstaći rast tamošnje ekonomije, što bi trebalo ojačati potražnju za ‘crnim zlatom’.
No, na berzi u Šangaju ne vlada takav optimizam. Nakon što su kineske monetarne vlasti smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara, u četvrtak su cijene akcija u Šangaju prvo skočile više od 2 odsto, no trgovanje su završile u minusu više od 1 odsto.
I jutros su cijene kineskih akcija pale više od 1 odsto, jer se ulagači plaše da se rast druge po veličini svjetske ekonomije usporava brže nego što se mislilo.
Na većini ostalih azijskih berzi vlada oprez uoči izvještaja o zaposlenosti u SAD-u, koji će biti objavljen u petak poslijepodne i koji obično znatno utiče na tržišta.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u januaru broj zaposlenih povećan za 234.000, nakon što je u decembru porastao za 252.000. Bio bi to 12. mjesec zaredom kako zaposlenost raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine.
Pritom bi stopa nezaposlenosti, procjenjuje se, mogla ostati nepromijenjena, na 5,6 odsto, najnižem nivou u šest i po godina. U fokusu ulagača biće i podatak iz tog izvještaja o prosječnoj satnici.
“Očekuje se da će prosječna satnica porasti za 0,3 odsto, nakon što je u decembru neočekivano pala za 0,2 odsto, što je uznemirilo ulagače. U fokusu ulagača je i Grčka, a teško je za očekivati znatniji rast tržišta dok se ne rasplete situacija s grčkim dugovima”, kaže Ayako Sera, analitičarka u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Grčka vlada pod vodstvom Syrize predložila je juče program za premošćivanje do kraja maja kako bi se dobilo na vremenu za pregovore između Atine i međunarodnih kreditora o grčkim dugovima, ističući kako će učiniti sve da bi izbjegla bankrot.
To je novi prijedlog Atine, kojoj je dan prije snažan udarac zadala Evropska centralna banka (ECB) odlukom da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, što znači da će ubuduće grčka centralna banka sama morati osigurati desetine milijardi evra hitnih zajmova kako bi pomogla tamošnjim bankama u poteškoćama.
Ipak, juče je ECB odobrila grčkoj centralnoj banci da plasira hitne zajmove za likvidnost tamošnjim bankama u vrijednosti od oko 60 milijardi evra.
Zahvaljujući tome, na valutnim se tržištima evro oporavio nakon oštrog pada dan prije. Jutros se njegov kurs kreće oko 1,1460 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,1345 dolara.
I dok je prema evru oslabio, dolar je prema japanskoj valuti stabilan, pa mu se cijena kreće na jučerašnjim nivoima od oko 117,20 jena. Hina