TOKIO, Na azijskim su berzama u petak cijene akcija snažno porasle, zahvaljujući dogovoru o prekidu vatre u Ukrajini i nadi ulagača u napredak u pregovorima između Grčke i njenih kreditora.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,3 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju i Australiji porasle između 0,2 i 2,1 odsto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 1,1 odsto.
Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena akcija na evropskim berzama i Wall Streetu, pri čemu se FTSEurofirst 300 indeks primaknuo najvišem nivou u sedam godina, dok se S&P 500 približio rekordnom nivou.
Snažan skok cijena akcija ponajviše se zahvaljuje splašnjavanju geopolitičkih napetosti nakon dogovora o prekidu vatre u Ukrajini. Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske postigli su, naime, u četvrtak, u pregovorima u bjeloruskom Minsku dogovor o prekidu vatre i političkom rješenju krize u Ukrajini.
Ulagači se nadaju da je to korak prema prestanku ‘ratovanja’ sankcijama između zapadnih zemalja i Rusije, koje već duže vrijeme opterećuju izglede za svjetsku ekonomiju.
“Na tržištu vlada dobro raspoloženje zahvaljujući smanjenju geopolitičkih rizika, dok je rast cijena nafte pružio dodatnu podršku”, kaže Michael Mullaney, direktor u kompaniji Fiduciary Trust.
Cijene nafte skočile su juče gotovo 5 odsto, dok su jutros stabilne zahvaljujući slabljenju dolara i najavama niza naftnih kompanija o smanjenju investicija.
Jutros se na londonskom tržištu cijena ‘crnog zlata’ kreće oko 59,10 dolara po barelu, a na američkom tržištu oko 51,70 dolara, što znači da bi ove sedmice, ako ostanu na ovim nivoima, zabilježile rast od 3 odsto.
Na smirivanje napetosti na tržištima uticala je i vijest da je Grčka pristala razgovarati s tzv. ‘trojkom’ – predstavnicima EU-a, MMF-a i Evropske centralne banke – kako bi se pronašli zajednički temelji za dalji nastavak pregovora o rješavanju problema grčkih dugova.
Evropska centralna banka (ECB) produžila je u međuvremenu finansijsku pomoć grčkim bankama za nedjelju dana kako bi se dobilo na vremenu za pregovore.
Grčka ne želi produžiti dogovor o 240 milijardi evra vrijednom programu međunarodne pomoći EU-a i MMF-a, koji ističe 28. februara, zbog čega bi mogla ostati bez sredstava za isplatu dospjelih inostranih dugova. Predstavnici Atine i evrozone o tome će raspravljati u ponedjeljak.
U Šangaju su, pak, cijene akcija danas nastavile snažan uspon koji traje od početka nedjelje, jer se ulagači nadaju da će kineska centralna banka zbog slabljenja ekonomije uskoro agresivnije olabaviti monetarnu politiku, a to je podržalo i cijene akcija u Hong Kongu.
Pad japanskog Nikkei indeksa posljedica je, pak, jačanja jena jer to smanjuje konkurentnost japanskih proizvoda na svjetskom tržištu, pa su jutros pale cijene akcija tamošnjih izvoznika.
A na valutnim je tržištima dolar od juče pod pritiskom zbog naznaka usporavanja američke ekonomije, što bi moglo navesti tamošnju centralnu banku Fed na odgođenje odluke o povećanju kamata.
Juče je, naime, objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u porastao samo 0,1 odsto, manje nego mjesec dana prije i manje nego što se očekivalo. I to, uprkos padu cijena nafte, što ostavlja više sredstava potrošačima za kupovinu drugih proizvoda.
Zbog toga je jutros dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo s jučerašnjih 95,11 na 94,19 bodova, dodatno se odmaknuvši od 95,48 bodova, najviše nivoe u 11 godina koju je dostigao prošloga mjeseca.
Pritom je u odnosu na japansku valutu kursa dolara potonuo s jučerašnjih 120,25 na 118,50 jena.
Dolar je oslabio i prema evropskoj valuti, pa je cijena evra dostigla 1,1435 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1305 dolara.
Analitičari kažu da je američki Fed pod pritiskom da odgodi planirano zaoštravanje monetarne politike zbog toga što sve više centralnih banaka u svijetu čini upravo suprotno – ublažuje monetarnu politiku.
Juče je tako švedska centralna banka iznenadila smanjenjem kamatnih stopa u negativno područje i najavila kvantitativno popuštanje monetarne politike.
“I dok mnoge centralne banke olabavljuju monetarnu politiku, njihove valute slabe. To vodi jačanju dolara, što ne pogoduje američkoj ekonomiji”, kaže Daisuke Uno, strateg u Sumitomo Mitsui Bank.
Dodaje i to da bi ulagači trebali više pažnje posvetiti upozorenju američkog ministra finansija Jacka Lewa u četvrtak da će Washington odgovoriti zemljama koje namjerno slabe svoje valute kako bi zadobile nepoštenu trgovinsku prednost.
U fokusu ulagača danas će biti i prva procjena Evrostata o bruto domaćem proizvodu (BDP) u evrozoni. U anketi Reutersa analitičari očekuju rast BDP-a u posljednjem lanjskom tromjesečju za blagih 0,2 odsto, kao i u prethodnom kvartalu. Hina