TOKIO, Na azijskim berzama u ponedjeljak cijene akcija su pale jer ulagače zabrinjava novi pad kineskih indeksa, dok kurs evra znatno oscilira zbog nove nesigurnosti na njemačkoj političkoj sceni.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je prošle nedelje izgubio oko 2 posto.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je jutros u minusu više od 1 posto, dok su cijene akcija u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 1,5 posto.
Na početku nove nedjelje na berzi u Šangaju cijene akcija su ponovo oštro pale, nakon što su u petak porasle više od 1 posto, što je, pokazuje se, bila samo tehnička korekcija na više nakon pada prethodnih dana.
Pritisak na kineska tržišta posljedica je nešto slabijih nego što se očekivalo pokazatelja iz kineske ekonomije o proizvodnim aktivnostima i izvozu, ali još i više neizvjesnosti u vezi trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.
Krajem ove nedjelje, 6. jula, Washington bi mogao aktivirati carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, što bi moglo izazvati protivmjere Pekinga.
Rizik od trgovinskog rata nalazi se pred ključnom tačkom jer se bliže rokovi za implementaciju carina, kažu analitičari. Ističu i to da bi, iako bi uticaj tih prvih carina trebao biti ograničen, uvođenje tih carina moglo izazvati protivmjere, a potom eskalaciju sukoba.
„Nije ključni rizik to što bi predsednik SAD-a Donald Trump mogao realizovati sve pretnje o carinama, nego to što bi duže razdoblje trgovinskih nesigurnosti moglo pritisnuti ekonomsku aktivnost. Iz dosadašnjih pokazatelja još se, doduše, ne može izvući takav zaključak sa sigurnošću, no zloslutni podaci se akumuliraju”, pišu analitičari JPMorgan banke u belešci klijentima.
Od početka maja SAD i Kina održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.
A nakon snažnog rasta prošle nedjelje, jutros su cijene nafte pale jer je predsjednik Trump putem Twittera objavio da je Saudijska Arabija spremna povećati proizvodnju. To je kasnije, doduše, demantovano od strane Bele kuće i saudijske novinske agencije, no ulagači su oprezni.
Na londonskom tržištu cena barela jutros je pala za 1,06 dolara, na 78,70 dolara, nakon što je prošle nedelje porasla više od 5 posto.
Na američkom tržištu, nakon prošlonedjeljnog rasta za 8 posto, jutros je cijena barela pala 95 centi, na 73,20 dolara.
Na valutnim tržištima, u fokusu ulagača je jedinstvena evropska valuta, što je posljedica neizvjesnosti na njemačkoj političkoj sceni nakon vijesti da je tamošnji ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer zbog neslaganja s migracijskom politikom ponudio ostavku na tu, kao i na dužnost šefa bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), koalicijskog partnera kancelarke Angele Merkel.
Ta vest prvo je podstakla rast kursa evra, no kako taj potez Seehofera dovodi u pitanje koalicijsku vladu, evro je kasnije oslabio.
Tako se njegov kurs trenutno kreće oko 1,1650 dolara, oko 0,3 posto ispod nivoa na kojoj je bio u petak na zatvaranju tržišta.
Američka valuta ojačala je i u odnosu na japansku, pa se cijena dolara kreće oko 111 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 110,75 jena.
Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, dostigao je jutros 94,72 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 94,66 bodova. Hina