TOKIO, Na azijskim su berzama cijene akcija u petak pale jer su ulagači oprezni uoči izvještaja o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo uticati na odluku Feda o kamatama i smjer tržišta.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,7 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Singapuru skliznule između 0,2 i 1,4 odsto.
Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 odsto. Od početka sedmice taj je indeks na gubitku 3,4 odsto.
Na samom početku današnjeg trgovanja azijske su berze blago porasle, kao i juče Wall Street, zahvaljujući poruci Evropske centralne banke (ECB) da će dodatno olabaviti monetarnu politiku ako to bude potrebno.
Međutim, ubrzo se smjer tržišta preokrenuo jer su ulagači oprezni uoči izvještaja o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo uticati na odluku američke centralne banke o ključnim kamatnim stopama i smjer tržišta.
“Ulagači su se odlučili na prodaju akcija nakon početnog rasta cijena. U fokusu je samo jedna tema – koliko raste zapošljavanje u SAD-u i kako će to uticati na Fed”, kaže Nicholas Teo, analitičar u kompaniji CMC Markets.
Taj izvještaj biće objavljen danas poslijepodne, kada su azijske berze zatvorene, pa će tamošnji ulagači na te podatke moći reagovati tek u ponedjeljak.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u avgustu broj zaposlenih povećan za oko 220.000, otprilike isto kao i mjesec dana prije.
Bude li rast zaposlenosti, ali i satnica, veći nego što se očekuje, ojačaće špekulacije o povećanju kamata Feda već polovinom ovoga mjeseca. Bude li podatak slabiji od procjena, Fed će, kažu analitičari, vjerovatno odgoditi povećanje cijene novca do kraja ove ili početka iduće godine.
Ako Fed, po prvi put od 2006. godine, poveća kamate s rekordno niskih nivoa od oko nula odsto, tržište bi izgubilo podršku jeftinog novca koji je godinama podsticao rast cijena akcija.
Nesigurnost na tržištu posljedica je takođe naznaka naglog usporavanja rasta kineske ekonomije, što bi moglo negativno uticati na cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
A to bi moglo smanjiti potražnju za sirovinama, pa se cijene nafte već danima kreću u nedaleko najnižim nivoima u više od šest godina.
Tako je jutros na londonskom tržištu, nakon jučerašnjeg blagog rasta, cijena barela pala 0,5 odsto, na 50,45 dolara, znatno ispod 54,30 dolara, najvišeg nivoa u mjesec dana dostignutog u ponedjeljak. Ipak, još je prilično udaljena i od najnižeg nivoa u šest i po godina od 42,23 dolara, na koji je pala polovinom avgusta.
A na valutnim je tržištima evro pod pritiskom od kada su juče čelnici ECB-a smanjili procjene rasta ekonomije evrozone i inflacije te poručili da su spremni dodatno olabaviti ionako vrlo labavu monetarnu politiku ako to bude potrebno.
“Čini se da ECB priprema nove podsticaje. Kako je banka smanjila procjene i kako nesigurnost na tržištima u razvoju raste, vjerovatno pokazuje da je spremna za akciju”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Mitsui Sumitomo Asset Management.
Zbog toga je juče kurs evra u jednom trenutku zaronio na 1,1087 dolara, najniži nivo u dvije sedmice. Jutros se, pak, kreće oko 1,1130 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena evra potonula je na 133,15 jena, najniži nivo u tri mjeseca.
I dolar je oslabio prema ‘japancu’, pa mu je kurs skliznuo na 119,20 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 120,65 jena. Hina
