TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u ponedjeljak oštro pale, pod pritiskom potonuća cijena nafte na najniže nivoe u pet godina, ali i ostalih sirovina te zlata, dok se kurs dolara po prvi put nakon sedam godina probio iznad 119 jena.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,6 odsto, a za toliko su porasle i cijene akcija u Šangaju.
Međutim, berzanski indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji pali su između 0,5 i 1,8 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1 odsto, izgubivši gotovo sav prošlosedmični dobitak.
Terminska cijena nafte na američkim tržištima pala je daljih 2 odsto, na 64,10 dolara po barelu, najniži nivo u pet godina. Od juna su cijene nafte zbog prevelike ponude i slabljenja potražnje, uslijed slabosti najvećih svjetskih ekonomija, pale više od 40 odsto.
Zbog toga su jutros na azijskim tržištima ponovo pod pritiskom akcije energetskih kompanija.
Pod snažnim je pritiskom i rudarski sektor zbog pada cijena sirovina, a posebno zlata, nakon što je na referendumu u Švajcarskoj u nedjelju odbačena inicijativa da tamošnja centralna banka poveća zlatne rezerve.
Zbog toga je jutros cijena zlata potonula više od 2 odsto, na 1.142 dolara po unci, najniži nivo u tri sedmice, dok je cijena srebra pala više od 6 odsto, zaronivši na najniži nivo u pet godina, 14,50 dolara po unci.
Uprkos tome, japanski Nikkei indeks jutros je ojačao, što se zahvaljuje nekolicini makroekonomskih podataka koji pokazuju da recesija u tamošnjoj ekonomiji nije tako duboka kao što je pokazala prva procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju.
Uz to, jutros su porasle cijene akcija japanskih izvoznika jer zbog pada kursa jena raste konkurentnost njihovih proizvoda na svjetskim tržištima.
Porasle su i cijene akcija u Šangaju, dostigavši nove najviše nivoe u tri godine, uprkos novim naznakama usporavanja rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Prema podacima vlasti, PMI indeks proizvođačke aktivnosti u Kini skliznuo je u novembru s 50,8 na 50,3 boda, niže nego što se očekivalo, što ukazuje na dalje usporavanje rasta BDP-a, koji je u trećem kvartalu iznosio 7,3 odsto, najmanje od početka finansijske krize.
Uprkos tome, u Šangaju su cijene akcija jutros porasle, jer ulagači vjeruju da će, nastave li se silazni trendovi, kineska centralna banka dodatno olabaviti monetarnu politiku, nakon što je nedavno, po prvi put nakon više od dvije godine, smanjila kamatne stope.
Na valutnim je tržištima, pak, dolar jutros ojačao. U jednom se trenutku probio iznad nivoa od 119 jena, po prvi put u posljednjih sedam godina, dok je u petak iznosio 118,65 jena.
Japanska je valuta pod pritiskom zbog slabosti ekonomije i niske inflacije, pa bi uskoro tamošnja centralna banka mogla dodatno olabaviti ionako vrlo labavu monetarnu politiku.
Iz istog je razloga pod pritiskom i evropska valuta. Doduše, niko ne očekuje da će na sjednici u četvrtak čelnici Evropske centralne banke (ECB) donijeti neke nove odluke u vezi monetarne politike, no očekuje se njeno dalje labavljenje u idućem periodu.
Jutros se kurs evra kreće oko 1,2450 dolara, koliko je iznosio i u petak naveče, no analitičari očekuju slabljenje evropske valute što će se više bližiti četvrtak i sjednica čelnika ECB-a.
U odnosu, pak, na švajcarsku valutu, evro je jutros ojačao jer su građani Švajcarske u nedjelju na referendumu odbacili prijedlog o povećanju zlatnih rezervi zemlje.
To je smanjilo pritisak na švajcarsku centralnu banku i tamošnju valutu. Cijena evra kreće se jutros oko 1,2040 franaka, dok je u petak iznosila 1,2018 švajcaraca. Hina