HONGKONG, PEKING – Na azijskim berzama u petak se trguje oprezno, a promet je mršav jer su mnoga tržišta zatvorena zbog kineske nove godine, dok se dolar oporavio nakon što je danima bio pod pritiskom.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u plusu 0,2 odsto, dok su cijene akcija u Australiji porasle 0,7 odsto.
U Singapuru su blago pale, dok se zbog kineske nove godine danas ne radi u Šangaju, Južnoj Koreji, Vijetnamu i Tajvanu.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,00 sati gotovo nepromjenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje, dok je od početka nedelje u plusu 1,9 odsto.
Oprez na azijskim tržištima posledica je slabog prometa zbog praznika u nizu zemalja, ali i jučerašnje stagnacije cena akcija na Wall Streetu.
Doduše, Dow Jones indeks učvrstio se iznad psihološki važnog nivoa od 20.000 bodova, no S&P 500 i Nasdaq indeks blago su pali, nakon što su dan prije dostigli rekordne nivoe.
“Američka tržišta najviše utiču na raspoloženje ulagača na svetskim berzama, što se postao preovlađujući stav poslednjih godina, dok dobra sezona kvartalnih poslovnih rezultata podržava raspoloženje”, kaže Ric Spooner, analitičar u firmi CMC Markets.
Od 146 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvještaje, njih 69,2 odsto ostvarilo je veću zaradu nego što se očekivalo, što je iznad prosečnog prebačaja po kvartalu od 63,6 odsto.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju porasle za 7 odsto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što bi bio najveći rast zarada u posljednje dve godine. Još prošle nedjelje očekivali su rast zarada za 6,3 odsto.
Pozitivno na tržišta utiče i rast cijena nafte. Nakon što je juče skočila gotovo 2 odsto, jutros je cijena barela na američkom tržištu porasla 0,1 odsto, na 53,87 dolara. Od početka nedjelje u plusu je 2,75 odsto.
A na valutnim je tržištima dolar ojačao nakon što je danima bio pod pritiskom zbog protekcionističkih najava američkog predsednika Donalda Trumpa.
Međutim, “Trump je potpisao nekoliko uredbi, koje pokazuju da namerava ispuniti obećanja iz izborne kampanje, stoga tržišta očekuju da će ispuniti i obećanje o fiskalnim podsticajima”, kaže Minori Uchida, analitičar u bank of Tokyo Mitsubishi UFJ.
Trump je u izbornoj kampanji najavio smanjenje poreza te povećanje fiskalne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, što bi trebalo podstaći brži rast ekonomije, ali i inflacije.
Zbog toga bi američka centralna banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata, a to bi podržalo jačanje dolara.
Jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao 100,58 bodova, nakon što je juče zaronio na 99,79 bodova, najniži nivo u sedam nedelja. Od početka nedelje na gubitku je 0,2 odsto.
U odnosu na japansku valutu, jutros je kurs dolara dostigao 114,95 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 113,40 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra pala na 1,0670 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,0750 dolara.
Dolar je ojačao i prema meksičkom pezu, za 0,6 odsto, nakon što je Trump najavio uvođenje carine na uvoz meksičkih proizvoda u SAD od 20 odsto, kako bi se finansirala izgradnja zida između Meksika i SAD-a.
To je, naravno, izazvalo oštar odgovor Meksika, pa će u narednom razdoblju ulagači pratiti daljnji razvoj situacije.