Australiju trese ‘zlatna groznica’

LONDON, Eksplozija cijene zlata, dok svijet paralelno potresa finansijska kriza, potaknula je neke da se prime posla koji je bio popularan u 19. stoljeću. ‘Zlatna groznica’ opet trese Australiju, a malo rumunsko selo sa velikim nalazištem zlata vodi borbu
sa kanadskom kompanijom koja je jednostavno odlučila eksploatatisati bogate transilvanijske rudnike koji bi u budućnosti mogli vrijediti desetke milijardi evra.
Zašto je Rosia Montana, malo selo u zapadnoj Rumuniji koje broji  4.000 stanovnika, toliko privlačno Kanađanima? Možda zbog činjenice da u podnožju svoje planine krije velike zalihe plemenitog metala koji je ovih dana vrlo tražena roba, piše Le Monde.

Prema procjenama kanadske kompanije Gabriel Resources koja je otkrila ovo nalazište, radi se o najvećoj količini zlata na prostoru Evrope.

‘Tokom sljedećih 16 godina svake godine ćemo izvaditi onoliku količinu zlata i srebra koja će premašiti proizvodnju svih članica Evropske unije’, rekla je Catalin Hosu, predstavnica Rosia Montana Gold Corporation (RMGC).

‘Raspolažemo sa oko 314 tona zlata i 1.480 tona srebra’, dodala je Hosu.

Ovaj napad na zlato Karpata ne sviđa se mnogima. Dio naselja će biti srušen kako bi se omogućilo iskopavanje, a Alburnus Maior, udruženje koje okuplja protivnike ovog kanadskog projekta, proglasila je otvoreni rat protiv RMGC-a.

‘Naša borba protiv ove kanadske kompanije je poput one između Davida i Golijata. David je pobijedio, a tako ćemo i mi’, rekao je jedan od mještanina, inače penzionisani rudar.

Sukob između stanovnika i RMGC star je više od deset godina. Sve je započelo 1997, kada su stručnjaci iz Gabriel Resourcesa došli u Rosia Montanu izbušiti planine u potrazi za plemenitim metalom. Problem nije samo iskapanje rumunjskog zlata, već i činjenica da kanadska kompanija pritom koristi cijanid, pa postoje opravdane sumnje da bi to ozbiljno moglo naštetiti okolišu. Svi još pamte nesreću iz 2000. godine u rudniku Baia Mareu zapadnoj Rumuniji, koji je bio u rukama australske kompanije. Velike količine cijanida izlile su se u Dunav, što je ubilo 1.200 tona ribe.

Inače, zlato je ovdje otkriveno još prije 2.700 godine. Otkrili su ga Gali koji su nalazišta kasnije morali predati Rimljanima. Oni su  iskopali impresivne podzemne hodnike koji se i danas mogu posjetiti.

Nakon Rimljana, bogata nalazišta su pala u ruke njemačkih kolonizatora. Svoj vrhunac imala su za vrijeme Austro-Ugarske monarhije dok 1918. godine Transilvanija napokon nije pripojena Rumuniji.

Rosia Montana Gold Corporation na ovim je prostorima od 1997, a posjeduje udio od čak 80 posto, dok ostatak ‘velikodušno’ prepušta Rumuniji.

‘U prosjeku, ima 1,5 grama zlata u jednoj toni stijena’, objašnjava Hosu.

‘Naša se tehnologija temelji na cijanidu, ali ćemo poštivati evropske propise o zaštiti okoline’, naglasila je Hosu.

Drugačije rečeno, RMGC-ov projekt znači rušenje četvrtine Rosia Montane. RMGC je izgradio potpuno novo naselje u predgrađu susjednog grada Alba Iulia za sve one koji će iseliti. Od 2002, čak oko 80 posto stanovnika prihvatilo je tu ponudu.

Ali, i dalje postoje male grupe koje su obećale da će se boriti do kraja i da ni za sav novac ovoga svijeta neće napustiti svoj dom.

Iskopavanje zlata

Finansijska kriza koja je dovela do eksplozije cijena zlata samo je dodatno povećala pritisak na stanovnike Rosia Montane: unca zlata početkom 2000-ih vrijedila je 200 evra, a sada vrijedi oko 1.200 evra. Rudnici zlata u malom transilvanijskom selu mogli bi u budućnosti vrijediti desetke milijardi evra. Od toga će tek četvrtina ići Rumuniji.

Kako piše BBC, na drugom kraju svijeta, u Australiji, četiri sata vožnje u unutrašnjost od Sydneyja, Kim Ellis i njezin suprug Linc ostavili su svoj posao u gradu i u potpunosti se posvetili onome što je nekad bio tek hobi. Prodali su sve što su imali, kupili kombi, bicikle i pse i uputili se u avanturu života, s lopatom u jednoj i detektorom metala u drugoj ruci. Pokrenuli su tako svoj biznis u Zapadnoj Australiji i Novom Južnom Walesu. Otada su zaradili stotine hiljade dolara. Jezgru njihove klijentele, koju nazivaju ‘sivi nomadi’, čine penzioneri koji nastoje tako povećati svoje penzije. Ništa čudno, s obzirom na to da je cijena zlata porasla skoro 25 odsto od početka ove godine. Reuters