BEOGRAD, Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić ocijenio je danas da povećanje plata i penzija u Srbiji u ovom momentu nije realno, ali nije isključio mogućnost da se, u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima jednokratno isplati 30 do 50 odsto iznosa jedne plate.
Arsić je, u izjavi Tanjugu rekao da, na plate u javnom sektoru u Srbiji odlazi 11,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosjek u centalnoj i istočnoj Evropi oko 9,8 odsto.
“Prema međunarodnoj metodologiji i dogovoru sa MMF-om, trebalo bi da udio plata u Srbiji ipak dođe na nekih osam odsto ili bar devet odsto BDP-a, a ako bi sada odustali, došli bi na nivo od oko 10 odsto, što je mnogo”, rekao je Arsić.
Prema njegovim riječima, to je možda preambiciozno, ali plate i penzije ne bi trebalo sada odmrzavati, već bi to možda moglo u 2017. godini.
On je podsjetio da je godišnja ušteda na platama i penzijama 80 do 90 milijardi dinara.
“Ne mogu sada da odustanu od takve štednje kad još praktično nismo ni počeli. Možda mogu da odustanu kad dođu bar na pola otpuštanja u javnom sektoru, sa čim se nije ni počelo, a računa se da će bar 10 odsto njih ostati bez posla. To je oko jedan odsto BDP-a”, rekao je Arsić.
Odmrzavanje je moguće, izričit je on, kad se odradi bar pola ili dvije trećine dogovorenog posla.
“Ne može poslije mjesec dana od stupanja na snagu programa sa MMF-om, da se kaže – sad može da se mijenja, da se odmrzavaju plate i penzije. To je loše i sa strane kredibilnosti”, poručio je on.
Dokaz da ove fiskalne mjere daju rezultate, rekao je Arsić, jeste i to što su budžetski rezultati u prva tri mjeseca ove godine bolji od očekivanih.
Ipak dobar dio tih rezultata, odnosno činjenice, da je deficit u prva tri mjeseca umjesto 55 milijardi iznosio 21,5 milijardi dinara, posljedica je privremenih faktora.
Prema njegovim riječima, dobar dio prihoda je ostvaren po osnovu dividendi koje su uplatila javna preduzeća, a bez toga bi deficit bio veći.
Takođe, navodi Arsić, javne investicije su u prvom tromjesečju bile niske.
“Da li zato što su radovi spori ili je urađeno šta treba, ali nije plaćeno, svejedno, ali su ostvarene uštede na javnim investicijama od oko pet do sedam milijardi dinara. To nije dobro, jer su te investicije veoma značajne”, navodi on uz opasku da je naplata poreza realno povećana, vjerovatno zbog borbe protiv sive ekonomije.
Arsić je zaključio da bi do kraja godine bilo realno da deficit na mjesečnom nivou iznosi u prosjeku po 15 do 20 milijardi dinara. Tanjug
