BUENOS AIRES, Centralna banka Argentine podigla je glavnu kamatnu stopu sa 27,25 na 40 odsto ovoe sedmice nakon što je njihova valuta peso bila oslabila u odnosu na dolar za 20 odsto od početka ove godine.
Nakon reakcija centralne banke, koja je do sada u cilju jačanja valute potrošila pet milijardi dolara iz deviznih rezervi ove godine, peso je ojačao za pet odsto i trenutno je na nivou od 21,2 dolara, a prije toga se za jedan peso moglo dobiti 22,2 dolara. Pad pesosa je prvo veliko iskušenje za Mauricio Macria, reformističkog predsjednika države koji je vlast osvojio i sloganom kako će Argentinu opet napraviti “normalnom zemljom”.
Prema pisanju londonskog Financial Timesa, Macria je, unatoč najavi i provođenju ekonomskih mjera koje smjeraju liberalizaciji ekonomije, i dalje zadržao popularnost kod građana koje je trenutno na nivou od 50 odsto. Argentina je zadnji put “bankrotirala” 2003., kada nije uspjela isplatiti prispjeli dug od 100 milijardi dolara, a tada je sprovedena i masivna devaluacija pesosa.
Unatoč aktuelnim problemima, Nicolas Dujovne, argentinski ministar finansija i dalje insistira na smanjenju deficita državnog proračuna sa 3,2 na 2,7 odsto ove godine, tvrdeći kako o tome “nema pregovora”, te navodeći da neće popustiti “populističkim pritiscima”.
On je istaknuo kako će smanjivanjem deficita Argentina na godišnjem nivou smanjiti javni dug za tri milijarde dolara ove godine, što bi značilo da bi već sada imali osigurano finansiranje do 85 odsto prispjelog duga u 2018. Argentina je, naime, najjače od svih takozvanih “emerging economies” osjetila još jedan odlijev kapitala i investitora, što je dovelo do pada valute, a njihova obveznica koja je bila izdana na 100 godina pala je na 85 odsto svoje nominalne vrijednosti (na početku godine je bila na 100 odsto svoje nominalne vrijednosti).
Jedan od razloga za bijeg investitora iz EM i Argentine jest i jačanje dolara, zbog čega kapital odlazi iz riskantnijih tržišta EM-a u američke vrijednosne papire koji jačanjem dolara donose ne mnogo veći, ali zato sigurniji prinos na uloženi kapital.
To je scenario koji je već mnogo puta viđen, a prošle sedmice su zbog toga pali, uz argentinski i meksički peso, i poljska zlota, za više od četiri odsto, dok je turska lira pala za više od deset odsto ove godine, što jako utieče i na inflaciju u tim državama. SEEbiz / Jutarnji list