Analiza: Ništavi krediti vezani za CHF i EURO

Autor: Din Tešić

Prije nego se približimo problemu potraživanja Banaka iz ugovora o kreditu u kojima su Banke svoje potraživanje kako glavnice, tako i kamate vezale za CHF i EURO, a kamatu ugovorili u jednom dijelu kao promjenjivu u LIBOR*-u ili EURIBOR*-u, moramo razlikovati ugovorenu kamatu i zakonsku zateznu kamatu.

Kamata je u ovom slučaju naknada za korištenje novca. Visina ove naknade odmjerava se prema visini glavnice i trajanju njenog korištenja – obično u godini dana. Godina dana u njemačkoj i francuskoj praksi obuhvata 360 dana, a u engleskoj 365. Mjesec u njemačkoj praksi znači 30 dana, a u engleskoj i francuskoj praksi to je broj dana u kalendaru.

Kamate se često nazivaju i civilnim ili građanskopravnim plodovima (za razliku od prirodnih plodova) jer se stiču na osnovi postojanja nekog građanskopravnog odnosa. Po osnovi nastanka, kamate se dijele na zakonske (usurae legales) i ugovorne (usurae conventionalis).

Zakonske kamate imaju svoj temelj u zakonskoj normi kojom se dužniku nameće, uz podmirenje glavnice, i obaveza na kamate. Najpoznatiji primjer zakonskih kamata jesu zatezne kamate. Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema dužniku koji zakasni s ispunjenjem novčane obaveze. Visina stope zatezne kamate utvrđuna je Zakonom o visini stope zakonske kamate i ona je, ako nema rasta potrošačkih cijena, 0,05% dnevno, tj. na godišnjem nivou 18,25 % i ne može preći iznos glavnice, što ranije nije bio slučaj. Interesantno je da je eskontna stopa u periodu 1992.-1995. dostizala čak visinu od 40% na mjesečnom nivou.

Ugovorene su kamate naknada za korištenje tuđeg novca ili drugih zamjenjivih stvari određenih ugovorom. Osnova ugovornih kamata najčešće je ugovor o kreditu. Stopu ugovorene kamate utvrđuju ugovorne strane, s tim da ne smiju prekoračiti granicu utvrđenu zakonom. U našem je zakonodavstvu, u načelu, zabranjeno naplaćivanje kamate na kamatu (anatocizam). Uz zakonske i ugovorene kamate koje su povjeriocu prihod (civilni plod) postoje i diskontne ili međutomne kamate koje idu u dužnikovu korist. Diskontne ili međutomne kamate predstavljaju odbitak na koji dužnik ima pravo ispuni li novčanu obavezu prije roka, tako da se od iznosa duga odbije iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dana dospjelosti. Današnje se kreću u rasponu od 3,6 % pa naviše,što znači da se tržište stabilizovalo.

Jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH je KM

Zadnjih godina Komercijalne banke u BiH odustaju od prakse ugovaranja kamate u KM-u i uvode praksu vezivanja svojih potraživanja za CHF, EURO, a kamatu određuju djelomično promjenjivom u LIBOR-u ili EURIBOR-u (koristim se terminom Banke iz tog razloga što nije samo Hypo Alpe Adria Bank vezivala svoja potraživanja na ovaj način, to su radile i druge banke u BIH). Ova vrsta Ugovora je u najmanju ruku djelomično ništava, u dijelu kojim je potraživanje vezano za CHF ili EURO, a kamata ugovorena kao djelomično promjenjiva u LIBOR-u ili EURIBOR-u jer je u suprotnosti sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske, Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i Zakona o deviznom poslovanju Republike Srpske.

Navedenim propisima je jasno određeno da je jedino sredstvo plaćanja javnih i privatnih obaveza i dugova u BiH i RS, Konvertibilna Marka. Dakle, novac i kamata-cijena novaca, kao i svaka druga roba na tržištu BiH i RS, mogu se iskazati jedino u KM-u. LIBOR i EURIBOR, kao cijene novca na međunarodnom bankarskom tržištu po kojoj Banke prodaju novac jedna drugoj, mogu biti samo odrednica za utvrđivanje kamate kao cijene novca, ali oni ne mogu biti cijena novac u BIH i RS; i druge robe se nabavljaju na međunarodnom tržištu i plaćaju u Dolaru ili nekoj drugoj valuti ali se plasiraju u BIH u KM-u, tako da ne postoji nijedan osnov da se kamata kao cijena robe, u ovom slučaju novca, iskazuje u LIBOR-u ili EURIBOR-u.

Ovakvi Ugovori su u suštini apsolutno ništavi i zbog toga što je suprotno Zakonu bezosnovano potraživati nešto od privrednog ili fizičkog lica, a da ne govorim i nesavjesno, iz razloga što Banke nezakonito vezujući Ugovor o kreditu za CHF ili EURO prelaze okvire Ugovora o krediti i ulaze u povjerilačko-dužnički odnos kupoprodaje deviza bez ikakvog osnova. Kupoprodaja deviza je dnevni bankarski posao, a ne dugoročni kao što je krediti, da ne spominjemo da ovdje nije ni dolazilo do deviznog plasmana jer su krediti plasirani u KM-u. Jedan od ova dva posla je simulovani, ili ugovor o kreditu ili ugovor o kupoprodaji deviza i kao takav je zabranjen zakonom; da napravimo analogiju, ne može se gostu kojem je uslužena kafa, naplatiti kafa i sok.

Ukoliko su Banke htjele zaštiti svoje devizne rezerve imale su mogućnost Deviznog kredita, tj. da klijentima plasiraju kredit u CHF-u ili EURU i da naplaćuju kamatu na takav krediti, što nisu učinile. Zakon o obligacionim odnosima ih sasvim dovoljno štiti u slučaju ako dođe do devalvacije i revalvacije novca, a i sama KM je vezana za EURO, tako da za ovim klauzulama uopšte nije bilo potrebe. Naša sudska praksa (u RS) je zauzela stav da su Ugovori o kreditu sa CHF klauzulom djelomično ništavi pravni poslovi i nalaže Bankama da neosnovano stečeni iznos vrate klijentima s kamatom, tj. iznos rate koji su mijenjali, odnosno podizali, dok je sudska praksa Republike Srbije zauzela stav da su u pitanju apsolutno ništavi pravni poslovi i nalaže svakoj od strana da vrati ono što je primila ili dala iz takvog posla.

Sudovi bi trebali prilikom donošenja presuda u ovim ili sličnim slučajevima uzeti u obzir, ne samo savjesno ili nesavjesno ponašanje jedne i druge strane, veći i uticaj stavova koje zauzimaju na privredu Republike Srpske.

Din Tešić, pravni savjetnik iz privrednopravne oblasti

* Euribor ili Evropska međubankarska stopa (engl. Euro Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu. Ova kamata se obračunava dnevno na međubankarske depozite sa rokom od nedelju dana, jedan mesec i do 12 meseci; dakle ona pada i raste zavisno od potražnje novca. Ovdje je ugovorena aleatorna klauzula (tzv. kockarska klauzula) koja podrazumjeva da su se strane svojom voljom saglasile da prema tržištu novca (12M EURIBORA) rata raste ili pada, a ta neizvjesnost mora biti obostrana.

* LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate) je londonska međubankovna tržišna kamatna stopa, promjenjiva kamatna stopa koja se obračunava na međusobne kredite banaka koje posluju na londonskom tržištu kapitala. Visina joj ovisi o ročnosti zajmova, ali je relativno niska zbog visokog kreditnog boniteta banaka na tržištu. Varira ovisno o situaciji i izgledima pojedine devize na tržištu. LIBOR je osnovica pri ugovaranju i određivanju kamatnih stopa u transakcijama zajmoprimcima izvan tržišta. Kamata na te zajmove određuje se kao zbir varijabilnog LIBOR-a i fiksne kamatne marže koja se naziva spread i čija visina ovisi o procijenjenoj kreditnoj sposobnosti zajmoprimca, ročnosti zajma i troškova administriranja kreditom. Takve promjenjive kamatne stope osiguravaju bankama fiksnu profitnu stopu, a preko varijabilnog se LIBOR-a na dužnika prebacuje rizik promjene osnovne cijene kapitala.