ZAGREB, Iako se hrvatska privreda pomalo oporavila od rekordnog pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon ‘lockdowna’, analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvoznamenkastoj stopi na godišnjem nivou.
Hrvatski zavod za statistiku objaviće krajem naredne sedmice prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za treće tromjesečje, a sedam analitičara, koji su učestvovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 odsto na godišnjem nivou. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 odsto.
Biće to drugo tromjesečje zaredom kako hrvatska privreda pada na godišnjem nivou, što znači da je uronilo u recesiju, ali pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 odsto u prethodnom kvartalu.
Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije korona virusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paralizovalo privrednu aktivnost od druge polovice marta do kraja aprila.
„Već s popuštanjem mjera tokom juna, a posebno tokom ljetnih mjeseci, došlo je do oporavka većine djelatnosti. Prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju da će se u trećem tromjesečju zabilježiti rast u odnosu na period od marta do juna, ali na godišnjem nivou neizbježan je razmjerno visoki pad BDP-a”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Pad je ponajviše posljedica slabosti lične potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
„Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tokom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem privrede, a i turistička potrošnja primjetno je niža na godišnjem nivou”, navodi se u anketi.
Iako je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar.
Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 miliona turista, što je oko 63 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je broj noćenja pao za 54 odsto, na 39,7 miliona.
Negativno je na BDP uticao i pad industrijske proizvodnje.
U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 odsto na godišnjem nivou. Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inostrane, na što ukazuje pad izvoza od početka godine.
Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz pao za 10,1 odsto, na otprilike 126 milijardi kuna.
„Visok nivo neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja sa strane potražnje ublažava negativne trendove svojim rastom”, ističe jedan od analitičara u anketi Hine.
Zbog drugog talasa širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Evropi, očekuje se pad privrede i u četvrtom tromjesečju na godišnjem nivou.
„U zadnjem kvartalu godine očekujem nastavak oštrog pada BDP-a, kao posljedice nižeg raspoloživog dohotka stanovništva uslijed smanjenog priljeva privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Dodatno, uobičajena blagdanska potrošnja bit će narušena postojećim epidemiološkim mjerama te će se nastaviti i udar na turističku aktivnost”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Očekuje se i daljnji pad izvoza i uvoza roba, s obzirom na nove restriktivne mjere u većini evropskih zemalja zbog drugog vala širenja koronavirusa, ali i recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…
Prema podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju BDP Europske unije pao za 4,3 odsto na godišnjem nivou, pri čemu je italijanska privreda pala 4,7, a njemačka 4,2 odsto.
Zbog svega toga, u cijeloj ovoj godini očekuje se rekordan pad privrede.
Prema anketi Hine, sedam analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad privrede u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 odsto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 odsto.
Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 odsto.
Razlozi su tome „donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Pad privrede u ovoj godini mogao bi biti veći nego za finansijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 odsto.
I sama Vlada očekuje veći pad privrede nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP pasti osam odsto.
Hrvatska narodna banka, takođe, očekuje pad od oko osam odsto, dok Evropska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatska privreda skliznuti za 9,6 odsto.
I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne finansijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće.
Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast privrede očekuje već naredne godine.Hina