VAŠINGTON, Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC) razmišlja da preduzme šire mjere protiv akcija špekulanata kojima se utiču na pad cijena akcija, tvrde neimenovani izvori na koje se poziva Rojters i još neke svjetske novinske agencije.
Takozvani “šort-seling” , ili oblik špekulacije koja se obilato koristi već čitav niz godina u berzanskom trgovanju, prema mnogim stručnjacima, naime, doprinosi sadašnjem obezvređivanju cijena akcija na svjetskim tržištima.
Ukoliko bi se Komisija odlučila za privremenu zabranu špekulativne prodaje akcija, to bi bio korak bez presedana u dosadašnjoj praksi u SAD, ističu analitičari.
SEC, ali prije svega njen šef Kristofer Koks sada je pod značajnim pritiskom zbog toga što do sada nisu, u dovoljnoj mjeri, sprovodili kontrolu tržišta.
Kandidat republikanaca za predsjednika SAD Džon Mek Kejn je čak izjavio “da bi Koksa izbacio, kada bi on bio predsjednik”.
Amerikanci, osim toga, ne bi bili prvi koji su se odlučili na ograničavanje te vrste špekulacija na tržištu hartija od vrijednosti.
Britanska kancelarija za finansijske usluge (FSA) je u četvrtak saopštila da od petka privremeno zabranjuje takozvani “šort-seling”. Ta zabrana se, međutim, bar za sada odnosi samo na akcije banaka i drugih finansijskih institucija.
Britanci, međutim, ne isključuju mogućnost da tu zabranu prošire i na akcije firmi iz drugih oblasti.
Koks je pregovarao, iza zatvorenih vrata, sa američkim ministrom finansija Henri Polsonom (Henry Paulson) i šefom Centralne banke (Fed) Benom Bernankijem, a tom sastanku su prisustovali i neki članovi Kongresa.
Prema navodima agencija šef SEC-a je na tom sastanku rekao da bi Komisija mogla privremeno da zabrani pomenutu formu špekulacije na berzanskim tržištima.
Komisija je već prije izvjesnog vremena posegla za odgovarajućim ograničenjem te vrste špekulacija, ali je do sada zabranila samo najagresivniji oblik te berzanske prakse.
Pri takozvanom “šort selingu” špekulanti, naime, pretpostavljaju da će izabrana akcija neke kompanije gubiti na svojoj vrijednosti. Zbog toga pozajmljuju određeni broj takvih akcija i odmah daju nalog za njihovu prodaju.
Ukoliko se pretpostavka špekulanta pokaže kao tačna, a cijena tih akcija se zaista smanji tokom berzanskog trgovanja, onda on te hartije kasnije kupi jeftinije i vraća ih prvobitnom vlasniku. Razlika u cijeni, naravno, ostaje špekulantu.
Ukoliko se, međutim, cijena tih akcija povećava, a razvoj situacije je suprotan prvobitnoj prognozi špekulanta, onda počinju da rastu gubici, što, teorijski gledano, može da bude neograničeno.
U SAD, isto kao i u Velikoj Britaniji, se prema tim neimenovanim izvorima, razmišlja takođe i o tome da se prvo zabrani “šort-seling” u akcijama odabranih finansijskih institucija.
Ukoliko to ne bi pomoglo, zabrana bi se mogla proširiti na akcije svih finansijskih institucija, a u najgorem slučaju i na sve akcije sa kojima se trguje na berzanskim tržištima.
Amerikanci će ograničiti špekulativnu prodaju akcija?
