BERNIE SANDERS
Vještačka inteligencija i robotika će transformisati svijet. Pokrenuće nezamislive promjene u našoj ekonomiji, politici, načinu ratovanja, u našem emocionalnom blagostanju, životnoj sredini i načinu na koji obrazujemo i odgajamo djecu. Uz to ide i realan strah da bi, u ne tako dalekoj budućnosti, superinteligentna vještačka inteligencija mogla da zamijeni ljude i preuzme kontrolu nad našom planetom. Uprkos izvanrednom značaju ovog pitanja i brzini sa kojom se ova tehnologija razvija, o vještačkoj inteligenciji se premalo raspravlja u Kongresu, medijima i javnosti. To se mora promijeniti.
Kao viši član odbora Senata SAD za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, prije nekoliko mjeseci sam pokrenuo istraživanje ogromnih izazova s kojima se suočavamo zbog brzog razvoja vještačke inteligencije. Nedavno sam održao javnu diskusiju sa dobitnikom Nobelove nagrade dr Džefrijem Hintonom, koji se smatra ocem vještačke inteligencije, kako bih čuo njegovo mišljenje o širokom spektru tema vezanih za ovu tehnologiju.
Na osnovu tog istraživanja i drugih informacija koje prikupljamo, asistenti u mom kabinetu i ja ćemo uskoro predstaviti Kongresu veoma konkretan skup preporuka o tome kako da se pozabavimo nekima od prijetnji bez presedana koje sobom nosi vještačka inteligencija. Evo nekih od zanemarenih pitanja na koja ćemo tražiti odgovore.
Ko je zadužen za transformaciju našeg svijeta u svijet kojim rukovodi vještačka inteligencija? Trenutno nekolicina najbogatijih ljudi na planeti – Ilon Mask, Džef Bezos, Bil Gejts, Mark Zakerberg, Piter Til i drugi – ulažu stotine milijardi dolara u razvoj i primjenu vještačke inteligencije i robotike. Da li je u redu da šačica izuzetno moćnih ljudi oblikuje budućnost čovječanstva bez ikakvog demokratskog nadzora? Da li je cilj revolucije vještačke inteligencije da veoma bogate ljude naprosto učini još bogatijima i moćnijima, ili će ova revolucionarna tehnologija biti iskorišćena za dobrobit čitavog čovječanstva?
Zašto Donald Tramp, koji podržava tehnološke oligarhe, želi da nametne izvršnu naredbu kojom sprečava pojedinačne države SAD-a da regulišu vještačku inteligenciju? Zašto milijarder, investitor i suosnivač kompanije Palantir, Piter Til, naziva ljude koji se zalažu za regulaciju vještačke inteligencije „izaslanicima Antihrista“? Da li tehno milijarderi zaista misle da su bogom dani da vladaju? Koliko daleko su spremni da idu da bi spriječili pravno regulisanje vještačke inteligencije?
Kakav će uticaj vještačka inteligencija i robotika imati na našu ekonomiju i živote radnih ljudi? Izvještaj koji sam objavio prošlog mjeseca pokazuje da bi vještačka inteligencija, automatizacija i robotika mogle da preuzmu blizu 100 miliona radnih mjesta u Americi tokom naredne decenije, što bi značilo da će bez posla ostati oko 40% medicinskih sestara, 47% vozača kamiona, 64% računovođa, 65% asistenata na fakultetima i 89% radnika u restoranima brze hrane.
Mask je nedavno najavio: „Vještačka inteligencija i roboti će zamijeniti sva radna mjesta. Rad će biti stvar izbora.“ Gejts je predvidio da ljudi „neće biti potrebni za većinu stvari“. Dario Amodei, izvršni direktor kompanije Anthropic, upozorio je da bi vještačka inteligencija mogla da dovede do gubitka polovine radnih mjesta u administraciji. Ako vještačka inteligencija i robotika zamijene milione radnika i izazovu masovnu nezaposlenost, kako će ljudi preživjeti bez prihoda? Kako će prehraniti svoje porodice, platiti kiriju ili liječenje? Da li vlada čini bilo šta da se pripremi za ovu potencijalnu katastrofu?
Kakav će uticaj vještačka inteligencija imati na našu demokratiju? U trenutku kada su temelji demokratije izloženi napadima u SAD i širom svijeta, hoće li vještačka inteligencija i robotika pomoći da postanemo slobodnije društvo ili će donijeti još više moći oligarsima koji kontrolišu te tehnologije? Da li će vještačka inteligencija označiti ukidanje naše privatnosti i građanskih sloboda?
Lari Elison, druga najbogatija osoba na Zemlji, predviđa državu nadzora zasnovanu na vještačkoj inteligenciji u kojoj će „građani biti poslušni, jer će biti pod neprekidnim nadzorom“. Da li stižemo do faze u kojoj će svaki naš telefonski poziv, svaka poruka koju pošaljemo, svaka pretraga na internetu biti dostupni vlasnicima vještačke inteligencije? Kako da očuvamo demokratiju u takvim uslovima? Kako da zaštitimo svoju privatnost?
Da li bi vještačka inteligencija mogla da doslovno redefiniše šta znači biti ljudsko biće? Ko smo i kako se emocionalno i intelektualno razvijamo u velikoj mjeri zavisi od naših odnosa s drugim ljudskim bićima – našim roditeljima, porodicom, nastavnicima, ljubavnicima, prijateljima i kolegama. Podsjećam na slavne stihove pjesnika iz 17. vijeka, Džona Dona: „Nijedan čovjek nije ostrvo / Sam po sebi cjelina.“ Ljudi sa kojima smo učestvuju u izgradnji naše ličnosti.
Vještačka inteligencija to mijenja. Prema jednoj novijoj anketi, 72% američkih tinejdžera kaže da im vještačka inteligencija ponekad služi za druženje, a preko pola njih to čini redovno. Šta za mlade ljude znači sklapanje „prijateljstva“ sa vještačkom inteligencijom koje ih izoluje od drugih ljudskih bića? Šta se dešava kada milioni traže emocionalnu podršku od mašine? Kakav će dugoročni uticaj na našu čovječnost imati činjenica da svoje najvažnije odnose ne gradimo sa drugim ljudskim bićima?
Kako vještačka inteligencija utiče na našu životnu sredinu? Centri za podatke na kojima se zasniva vještačka inteligencija zahtijevaju ogromne količine struje i vode. Relativno mali AI centar troši više struje nego 80.000 kuća. Oni veliki, kao što je AI centar za podatke vrijedan 165 milijardi dolara, koji OpenAI i Oracle grade u Abilinu u Teksasu, trošiće struje koliko i 750.000 domaćinstava. U Luizijani, Meta gradi centar za podatke veličine Menhetna koji će trošiti struje koliko i 1,2 miliona domova.
Jedna za drugom, zajednice širom Amerike ustaju protiv ovih centara koje grade neke od najvećih korporacija na svijetu. Građani se protive uništavanju lokalne životne sredine, rastućim računima za struju i preusmjeravanju oskudnih zaliha vode. Kako će izgradnja AI centara uticati na našu životnu sredinu na federalnom nivou?
Kako će vještačka inteligencija i robotika uticati na spoljnu politiku i način ratovanja? Tragično je da usred 21. vijeka još uvijek nemamo mehanizam za rješavanje međunarodnih ili unutrašnjih sporova bez oružanih sukoba. Ali lideri ipak često okijevaju da povedu rat zbog straha od reakcije javnosti na gubitak života. Nijedna vlada ne želi previše poginulih civila ili vojnika u ratu.
Kako će izgledati budućnost ako ljude zamijene milioni borbenih robota? Da li će lideri biti skloniji ratu ili prijetnjama vojnim akcijama, ako ne moraju da brinu o gubitku ljudskih života? Da li će doći do trke u naoružanju robota? Kako će to oblikovati spoljnu politiku raznih zemalja svijeta?
Da li je AI egzistencijalna prijetnja ljudskoj kontroli nad planetom? Neki od nas se sjećaju scene iz sjajnog naučnofantastičnog filma iz 1968. godine „2001: Odiseja u svemiru“, u kojoj se HAL, superinteligentni računar koji kontroliše svemirski brod, buni protiv svojih ljudskih gospodara. Danas, dok vještačka inteligencija brzo napreduje, dr Hinton kaže da je samo pitanje vremena kada će vještačka inteligencija postati pametnija od ljudi. Da li će ljudi izgubiti primat nad kontrolom naše planete? Kako da spriječimo tu ogromnu prijetnju?
Ovo su samo neka od pitanja na koja se mora odgovoriti. Vještačka inteligencija i robotika su revolucionarne tehnologije koje će pokrenuti transformaciju društva bez presedana. Da li će te promjene biti pozitivne i poboljšati živote Amerikanaca ili će biti katastrofalne zavisi od nas.