BANJALUKA, Nestabilnost bankarskog sektora u Republici Srpskoj posljedica je neadekvatnog i zakašnjelog djelovanja kontrolnih instanci u bankama ali i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kaže za poslovni portal CAPITAL.ba ekonomista Jovo Rašković.
On ističe da stanje u finansijskom sektoru Republike Srpske pokazuje da postoje ogromni problemi u poslovanju i privređivanju te da se stanje u bankarskom sektoru odražava na cjelokupnu privredu RS.
Rašković kaže da je nestabilnost bankarskog sektora u Republici Srpskoj izražena zbog neadekvatnog i zakašnjelog djelovanja kontrolnih instanci u samim bankama, ali i kroz postupanje Agencije za bankarstvo.
“Kvalitet poslovanja se izražava kroz opredijeljenost menadžmenta između stabilnosti i profitabilnosti. Najbolji rejting imaju banke koje uspijevaju da održe ravnotežu između indikatora bilansa stanja i bilansa uspjeha. Racio analiza bilansa uspjeha na kraju prošle godine, za poslovne banke koje imaju sjedište u Republici Srpskoj, pokazuje da je prosječna vrijednost indikatora ROE na nivou bankarskog sektora 1,31 odsto, a prosječna vrijednost indikatora ROA na nivou 0,17 odsto”, kaže Rašković.
On naglašava da je ispoljen i prosječno nizak nivo efikasnosti zaposlenih u bankama koje imaju sjedište u Republici Srpskoj.
Analizirajući efikasnost zaposlenih u osam banaka na području RS, Rašković je analizirao odnos ukupne dobiti po zaposlenom i bruto plate po zaposlenom na godišnjem nivou.
Najprofitabilniji radnici UnCredit banke
“Na svaku uloženu marku u prosječno zaposlenog radnika kod UniCredit banke radnik vlasniku uspijeva doprinijeti sa 1,6 KM. S druge strane, kod Pavlović International banke prosječan radnik, u kojeg je uložena jedna KM, svom poslodavcu, odnosno vlasniku doprinosi samo sa 0,08 KM”, rekao je on.
U slučaju Hypo Alpe Adria banke Banjaluka i Komercijalne banke Banjaluka, zaposleni nisu uspjeli vlasnicima banke doprinijeti povrat na uložena sredstva, jer su generisali gubitak u poslovanju, ističe Rašković.
On kaže da se, na bazi poslovnih rezultata i kvaliteta poslovanja, u posljednje dvije godine, izdvajaju UniCredit Bbank, Sberbanke i MF banka.
Komentarišući činjenicu da gotovo sve banke u RS i BiH trenutno raspolažu sa velikim količinama slobodnog novca, ali još uvijek značajnije ne smanjuju kamate na kredite, Rašković kaže da pokazatelji profitabilnosti (ROA i ROE) i prosječno nizak nivo efikasnosti zaposlenih potvrđuju da banke sa sjedištem u Republici Srpskoj imaju probleme kada je u pitanju kvalitetan plasman slobodnih finansijskih sredstava, prevashodno u sektor privrede.
“Iz toga razloga, rukovodstva poslovnih banaka pokušavaju da nadomjeste ovaj problem kroz plasman sredstava javnom sektoru. Banke teže da plasiraju slobodna finansijska sredstva po što većoj kamatnoj stopi, uz što manji stepen rizika od gubitka plasmana. Najmanji stepen rizika se ostvaruje ako se kreditiraju javne institucije, i to za one javne institucije koje imaju jaču snagu prikupljanja prihoda i veličinu sredstava koja im se dodjeljuje iz državnog i entitetskog budžeta”, istakao je on.
Štaviše, kaže Rašković, određene banke svoje poslovanje i postojanje mogu da zahvale intervencijama entitetskih institucija koje su napravile aranžmane za finansiranje deficita/gubitaka na teret zaduživanja budžeta.
Međutim, poslovna politika entitetskih institucija koje brzopleto posežu za uzimanjem kreditnih sredstava kod komercijalnih banaka izaziva derogacije po privredu i njen budući razvoj.
Rašković ističe da i entiteti ovakvim svojim ponašanjem, misleći prije svega RS, pogoršavaju stanje u privredi, često se zadužujući kod banaka trezorskim zapisima i prodajom obveznica, kao i kroz druge kreditne aranžmane.
“Pokazatelji za 2014. godinu govore da su institucije i uopšte javni sektor u Republici Srpskoj pozajmljivali novac od komercijalnih banaka uz prosječan trošak od 7,50 odsto do 10 odsto. Pri tome ne treba praviti razliku oko toga da li se zaduživanje entitetskih institucija realizovalo po osnovu izdavanja dužničkih hartija od vrijednosti ili je u pitanju zaduživanje putem kredita“, naglasio je Rašković
To nam ukazuje, kaže Rašković, da javne institucije komercijalnim bankama obezbjeđuju izuzetno visoke stope prinosa na uložena sredstva. Sa druge strane, to znači manje raspoloživih sredstava za sektore stanovništva i privrede koji su izloženi različitim vrstama rizika. Iz tog razloga, pod sadašnjim okolnostima, sektor privrede će u budućnosti morati da se “takmiči” sa državnim i entitetskim institucijama u pridobijanju naklonosti komercijalnih banaka za odobravanje značajnijih kreditnih sredstava.
“Nameće se zaključak da će sektor privrede u narednom periodu, ukoliko se nastavi tendencija zaduživanja javnog sektora, morati računati na to da će novac pozajmljivati od komercijalnih banaka uz trošak od 7,50 odsto pa naviše. Ako pođemo od činjenice da komercijalne banke u Švajcarskoj, Engleskoj, Njemačkoj i drugim razvijenim zemljama sa visoko razvijenim finansijskim tržištem nude svojoj privredi kredite po cijeni od 1,5 odsto do dva odsto, onda se postavlja pitanje, kako privreda i privrednici mogu biti konkurentni na evropskom i svjetskom tržištu pod uslovima uzimanja slobodnih kreditnih sredstava na finansijskom tržištu RS i BiH“, kaže Rašković.
CAPITAL: Lj. Lj.
14 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
a direktor Unicredita uzeo 500 hiljada bonusa
Treba vidjeti gdje Ćubela po Banjaluci troši bonus, hahahaha sve se zna
Ma ne troše po Banjaluci nego po Italiji, Ćubela voda Tegeltiju po utakmicama lige šampiona, to su veliki drugari
Bogami, dobra analiza.Sve na mjestu, sto se tice ostvarenih rezultata.Medjutim treba se baviti time gdje velike banke prikupljaju depozite i koliko ima drzavnih para u tim bankama na koja se ne placa kamata pa i plasmani po 5% donose debelu zaradu.Drugo, sve ove banke su u privatnom vlasnistvu i prica o neefikasnosti nije dugorocno odrziva.Ali kad ce biti analiza efikasnosti zaposlenih u javnom sektoru, npr. Fond PIO i sl, bas me interesuje koliko zaposleni odbacuje zarade na ulozenu 1KM, mozda -10 KM?
Cubela moze biti profesor ostalim bankarima u RS samo se covjek ne folira.
Hahahaha Ero ova ti je za nagradu. Lako je moj Ero državnim depozitima kreditirati državu i živjeti o razlike. Jedini bankar koji je istinski pomogao privredu Republike Srpske je Milan Radović.
Evo pitanja Ero za tebe, a ti pitaj Ćubelu, zašto je Fond PIO potpisao od svih banaka u Republici Srpskoj ugovor o uspostavljanju administrativnih zabrana za odobrene kredite penzionerima samo sa Unicredit bankom. Odgovor je zato što žena direktora Fonda PIO Mladen Milića radi u Unicredit banci u Bijeljini, a Zoran Tegeltija je dao blagoslov. Ipak ti Ero pitaj, pa sačekaj to bankarsko savršenstvo šta će ti odgovoriti…
a za tebe pitanje gdje radi jedna od kćerki Tegeltije?..vidi čuda, u Novoj banci.
zamisli, tu je i sinčić Novaka Kondića.
ima još pregršt zanimljivosti, ali drugi će vjerovatno dopuniti…
čuj pomagao privredu…kakve komunističke floskule…šta znači pomagao, donirao svoj lični novac?
pa to što Nova banka plasira, ide dobrim dijelom iz državne kase – ne pada mi na pamet da branim Unicredit, ali oni to rade iz sopstvenih izvora (i radi njihovih interesa, ne mojih sigurno).
Nova banka, zajedno sa Nestro grupacijom, će biti jedna velika nova afera, onda kada inostrani faktor zavede reda (radi svojih interesa). a kada Laktašeuskas otrese iz fotelje u buvaru, onda će ovdje radnici pomenutih firmi (koje će tad i zvanično biti u stečaju) ovdje kukati na zlu sudbinu i lošu državu (isto kao što sada ovdje lavucaju radnici Balkan banke, Agencije za bankarstvo i ostalih brloga). biće zabavno.
U pravu si. Milana sam zaboravio. On je nivo akademika.
Kukaju radnici agencije za bankarstvo???
Zasto kukaju,imaju li razlog za kukanje,strah?
Ozb me zanima?
Ti uhljebi da kukaju i imaju strah,hmm ne mogu povjerovati u to
Nema sile nad BOŽIJOM, sve BOG vidi. Gordost i silina sa kojom su se prema svima odnosili radnici agencije mora imati svoju cijenu
Najbolja banka u rs je unicredit banka i to je jedina banka koja je pomogla rs, kada god je to trebalo
Gdje li nam je Bogunovic i sta radi?
Šta ima Bogunović sa LIBOROM, pitaj Kurta Makulu!!!
Koliko je jadna činjenica da se bavite čovjekom koji je došao iz Širokog Brijega da se bavi bankarstvom u Banjaluci, u banci koja opstaje isključivo zbog veza sa Mrkonjićkim klanom. Mišljenja sam da je to slučaj za istražne organe, a ne prepucavanje po postovima