MAPUTO, Brzorastuće afričke ekonomije treba da potroše 93 milijarde dolara godišnje samo na infrastrukturu, izjavila je juče direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard, ukazujući na izazove sa kojima se suočava afrički kontinent.
Na otvaranju ekonomske konferencije u Maputu, prijestonici Mozambika, koja je okupila ministre finansija i centralne bankare regiona, Lagard je ocijenila je da veliki problem za preduzeća i građane u Africi predstavlja to što je svega 16 odsto svih puteva asfaltirano, u poređenju sa 85 odsto u južnoj Aziji.
Očekuje se da će podsaharske ekonomije, od kojih su neke među najbrže rastućima u svijetu, ove godine napredovati više od pet odsto. Slaba infrastruktura i nedovoljna proizvodnja struje, međutim, znatno koče prirvedni rast. “Visokokvalitetna infrastruktura može biti magnet za inostrane investicije”, rekla je Lagard.
Iako je rast srednje klase podstakao domaću tražnju, najveći dio afričkog privrednog rasta dolazi od nafte, gasa i drugih prirodnih resursa. “Rudarstvo čini značajan dio bruto domaćeg proizvoda i izvoza, ali često relativno malo doprinosi budžetskim prihodima i zapošljavanju”, navela je direktorka MMF-a.
Lagard je u srijedu pohvalila korake koje su u protekloj deceniji preduzele afričke ekonomije, nazivajući ih izvanrednim. “Ipak, dug je put do ostvarenja ciljeva afričkog kontinenta, ekstremno siromaštvo je još suviše rasprostranjeno, a i globalna ekonomska situacija donosi brojne izazove”, rekla je ona.
“Afrika ne raste za obične građane. Imamo šest od 10 najbrže rastućih privreda u svijetu i najbrži rast dolarskih milionera u odnosu na ostale regione svijeta, a ipak je podsaharska Afrika dom šest od 10 zemalja svijeta sa najvećim nejednakostima, a 50 najbogatijih ljudi u Africi posjeduju oko 15 odsto afričkog bruto doamćeg proizvoda”, izjavila je direktorka organizacije Oksfam internešnel Vini Bjanima. Tanjug