Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

    8. Februara 2026. — 09:50

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

    6. Februara 2026. — 15:00

    Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

    6. Februara 2026. — 14:21
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Njemačka ekonomija izgubila 940 milijardi evra

    8. Februara 2026. — 08:03

    Rast plata povukao novi talas zaduženja

    7. Februara 2026. — 08:01

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

    8. Februara 2026. — 14:40

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30

    Može li registar profesionalnih vozača spasiti drumski transport Zapadnog Balkana?

    7. Februara 2026. — 13:41

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Građani drugog reda u RS nisu druge nacionalnosti, već radnici u realnom sektoru

Građani drugog reda u RS nisu druge nacionalnosti, već radnici u realnom sektoru

Zana GaukZana Gauk25. Maja 2017. — 10:53Nema komentara6 minuta čitanja
–  Diskriminatorski položaj radnika u realnom sektoru u odnosu na javni: manje plate, teže do kredita, više rade u težim uslovima
– Savanović: Drastične su razlike u uslovima i težini rada, ali plate su obrnuto proporcionalne
– Pavlović: Javni sektor ne plaća obaveze, ali njihovim uposlenicima se ovjeravaju knjižice
– Grabovac: Finansijske mogućnosti poslodavaca u realnom sektoru ograničene

BANJALUKA, Radnici u realnom sektoru Republike Srpske i BiH diskriminisani su po mnogim osnovama. Plaćeni su dvostruko manje u odnosu na radnike u javnom sektoru, banke im postavljaju mnogo strože uslove za kredit, često ne mogu da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu, godišnji odmor imaju, ali ne i broj dana propisan zakonom, a naknade uz platu su im samo pusti san.

I poslodavci i predstavnici sindikata saglasni su kada su u pitanju razlike između radnika u javnom i realnom sektoru u RS – bolne su jer je diskriminacija vidljiva u svim segmentima.

Drastične razlike u platama

Prosječna plata radnika u realnom sektoru u RS iznosi 600 KM, dok su primanja u javnom sektoru dva puta veća. Isto je i sa svim drugim privilegijama pa su zaposleni kod privatnika i oni na državnim jaslama u odnosu jedan naprema dva. Prosječan lični dohodak je pao za 2,5 odsto, tvrde ekonomisti.

Centar za istraživanje i studije GEA uporedio je primanja radnika u javnom i realnom sektoru.

„Na nivou BiH prosječna plata u javnoj upravi je oko 1.100 KM, a u prerađivačkoj industriji, koja je dio realnog sektora, je 650 KM. Govorimo o gotovo duplo većoj plati u javnim preduzećima. Zato imamo situaciju da nam poslovi u realnom sektoru nisu konkurentni. To se posebno vidi u informacionim tehnologijama i u finansijskom posredovanju, jer radnici neće u privatne firme ako su u mogućnosti da rade u javnim. Zato ispaštaju svi. Za isti posao radnik u realnom i javnom sektoru treba da bude isto plaćen, jer ima isti opis posla. Tu mislimo i na druge beneficije: sigurnost posla, pravo na odmor, osiguranje… Radnici u javnoj upravi su u daleko boljem položaju“, ističe Marko Martić iz GEA-e.

Stručnjaci ukazuju na činjenicu da su radnici zaposleni u javnim preduzećima zadržali sve pogodnosti iz vremena stare Jugoslavije, čime realni sektor ne može da se pohvali.

„U realnom sektoru imate problem već kod godišnjih odmora. Imate pravo na njega, ali ne onoliko koliko je propisao zakon. Privrednici imaju malo posla i malo  prihoda te tako pokušavaju maksimizirati učinak“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Međutim, primanja i godišnji odmori nisu jedini segmenti u kojima je vidljiv predubok jaz. Bolna tačka radnika u realnom sektoru je i podizanje kredita u komercijalnim bankama, ali i ostvarivanje prava na zdravstvenu uslugu.

„Postoji segmentacija na tržištu u domenu pristupa kreditnim sredstvima po sistemu u kojem preduzeću radite, da li je ono sigurno, imate li osiguranje u slučaju nezaposlenosti… Raslojavanje radnika na one u javnom i realnom sektoru je postalo drastično. Ako poslodavac iz realnog sektora uplati samo dohodak bez poreza i doprinosa, vrlo lako padne pod kontrolu, inspekciju i kazne, a to se ne dešava u javnom sektoru. Dobili smo dvojnost i postoje oni koji mogu da ne plaćaju obaveze i njihovi uposlenici će imati ovjerene knjižice i to je stvar političkog uticaja u datom trenutku“, navodi Pavlović i dodaje da bi izdisaj realnog sektora moralo da bude bitno pitanje za svaku, pa i trenutnu Vladu RS.

Posljednja u nizu nepravdi koja je zaboljela realni sektor bila je omogućavanje radnicima „Željeznica RS“ da ovjere zdravstvene knjižice, bez obzira na dugovanja preduzeća za poreze i doprinose od oko četiri miliona KM. Ovakvu situaciju ćete, tvrde sindikalci, veoma rijetko ili nikako doživjeti ako ste zaposleni kod privatnika koji ne uplaćuje bruto platu.

O uslovima rada borci za prava radnika u realnom sektoru s mukom govore. Niske ili visoke temperature na terenima, slaganje polica u prodavnicima ili cjelodnevno stajanje „ne mogu se porediti sa lagodnim radom u kancelarijama“.

„U realnom sektoru puno stvari je normirano. Radnik u fabrici tekstila mora u toku radnog vremena da sašije x potkošulja ili majica. U trgovini su cijeli dan na nogama, slažu rafe i nose teret, a plata im u mnogo firmi zavisi od prometa. U šumarstvu, drvosječa ima normu da obori 60 metara drva i složi na kamione. Mislim da je u javnom sektoru mnogo lakše. Kada uzmete privilegiju prosvjetnog radnika da ima mnogo duži godišnji odmor u odnosu na druge, kada uzmete u obzir da je ipak mnogo lakše raditi u kancelariji nego na građevini… Objektivno, postoje drastične razlike u uslovima i težini rada, ali plate su obrnuto proporcionalne“, kaže predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS Goran Savanović.

Nema investicija, privreda u hropcu

Istini za volju ističe da je veći nivo obrazovanja zaposlenih u javnom sektoru, ali je i mnogo visokoobrazovanih koji rade mimo svoje struke za veoma malu platu. Takođe, i pojedini poslodavci u realnom sektoru su glavni diskriminatori, ali strah od gubitka posla parališe radnike u borbi za prava.

„To je problem ovog uređenja. Nije to kapitalizam, ovo je nešto što nema terminološku odrednicu. Nauka ne poznaje ovakav vid raspolaganja svojinom i odnosa prema radnoj snazi. Mnogo je nezaposlenih, a oni koji rade boje se da će izgubiti radna mjesta“, ističe Savanović.

Dodaje i da ne bi trebalo smanjivati primanja u javnom, ali da bi svakako trebalo povećati šanse u realnom sektoru.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Dragutin Škrebić uzroke ovakvog stanja vidi u dubokoj političkoj nestabilnosti.

„Privredna situacija je izuzetno teška. Poslodavci su od 2010. godine značajno povećali plaćanje poreza i doprinosa. Ipak, sada imamo situaciju da javni sektor od toga dobija plate, a ne plaća svoje poreze i doprinose. Trebalo bi smaniti javnu potrošnju. Ni situacija u javnom sektoru nije idealna, što je rezultat nelikvidnosti. Privreda je blokirana, investicija nema, a sve to zbog loše politike“, napominje Škrebić.

Partijskim vezama do javne fotelje

Iako se, kako kaže,  situacija u realnom sektoru poboljšava, ekonomista Saša Grabovac  ističe i da su finansijske mogućnosti poslodavaca ograničene pa nemaju kapacitet da plate povećaju, pogotovo ne na nivo onih u javnoj upravi.

„Tu je i druga situacija gdje se od plata radnika u realnom sektoru odvaja da bi se finansirali radnici u javnoj upravi. Nemamo prevelik broj radnika u javnoj upravi, već je tu veći problem struktura. Imali smo poplavu kadrova sa diplomama privatnih fakulteta, a ako su imali veze u partiji, lako su se zapošljavali u javnoj upravi. Problem obrazovanja je tu odigrao bitnu ulogu. Kvalitet rada je na vrlo niskom nivou“, ocjenjuje Grabovac.

I on ukazuje na mnogobrojne neravnopravnosti radnika u ova dva sektora, ali jedan od najvećih pokazatelja je nemogućnost radnika u realnom sektoru da ostvare pravo na zdravstvene usluge, ukoliko im nisu uplaćeni porezi i doprinosi.

„Ne šaljemo dobru poruku jer, po ovome, u javnom sektoru je moguće sve, u realnom ništa. Zakon mora biti jednak za sve. Država mora da nađe način da sanira socijalne probleme, a ne „ad hok““, dodaje Grabovac i zaključuje da sistemski ne ulažemo u obrazovanje, da su privrednici u velikim problemima, a na plećima nosimo i partijska zapošljavanja.

Stručnjaci upozoravaju da nova radna mjesta mogu da budu otvarana samo u realnom sektoru te da je pitanje momenta kada će početi masovna otpuštanja radnika na republičkim ili opštinskim budžetima.

CAPITAL: Žana Gauk

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
centar za istrazivanje i studije gea ekonomista Saša Grabovac ekonomski analitičar Zoran Pavlović izdvajamo javni sektor marko martic predsjednik Sindikata trgovine Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Dragutin Škrebić prosječna plata u javnom sektoru prosječna plata u realnom sektoru realni sektor turizma ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti RS Goran Savanović vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPotpisan sporazum o saradnji sa udruženjem “Svot”
Sljedeći članak Procjene analitičara: Najveće kompanije u Evropi su na putu da ostvare najveći rast profita u posljednjih 7 godina

Povezani članci

NOVOSTI 03 minute čitanja

Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

ENERGETIKA 01 minuta čitanja

Puklo osnivanje najmoćnijeg rudarskog giganta na svijetu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Firma Integral Inženjering zloupotrijebljena u još četiri tendera u Rumuniji

8. Februara 2026. — 09:5004 minute čitanja

Kompanija “Integral inženjering“ čije su se ime i reference našli u pobjedničkom konzorcijumu za posao vrijedan oko 1,4 milijarde evra

Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

7. Februara 2026. — 10:02

Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

6. Februara 2026. — 15:00

Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

6. Februara 2026. — 14:21

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.