BANJALUKA, Banke masovno nude kredite sa kamatama o kojima smo nekada mogli samo da maštamo. Ipak, to nije zbog brige za standard građana, već zbog situacije u kojoj su se našle otkad je Centralna banka počela da naplaćuje čuvanje novca iznad zakonskih rezervi. 
Višak novca koji doveo je do pada kamatnih stopa, pa gotovo nema banke koja nudi kamatu višu od četiri odsto.
Radovan Bajić, direktor NLB banke navodi da je evropska referentna kamatna stopa – euribor, odavno na nuli, a Evropska centralna banka za čuvanje viška likvidnih sredstava i dalje naplaćuje naknadu.
“To znači da je bolje dati kredit s nižom kamatnom stopom nego plaćati naknadu za slobodna novčana sredstva kod Centralne banke”, kaže Bajić.
Banka, navodi Bajić, svoje troškove pozajmljivanja novca može da pokrije sa kamatom od oko dva odsto.
“Sasvim je realno očekivati da je ovo otprilike dno, odnosno najniži nivo koji ćemo imati. Možda se može dogoditi još u toku jedne godine eventuelno dvije, da će biti smanjenja kamatnih stopa, ali je sigurno da će u nekom izvjesnom periodu 1-2 godine doći do početka blagog rasta cijena, kamatnih stopa i na depozite i na kredite”.
Banke u borbi za klijente nude slatkorječive SMS-ove, ili čak ugovore koje samo treba potpisati.
Ekonomista Predrag Duduković takođe smatra da je ovakvo kreditiranje trend u posljednje vrijeme jer na tržištu ima viška novca.
Mnogi se zato pitaju – da li je vrijeme da kredit ugovoren po nepovoljnijim uslovima prepakuju u jeftiniji.
U Udruženju “U plusu” savjetuju da prvo treba proučiti postojeći otplatni plan.
“Vrlo je važno da građani znaju da u tom slučaju nedospjele kamate, koje nisu dospjele u trenutku refinansiranja, nisu dužni da plate”, rekao je Tarik Limo iz Udruženje za odgovorno upravljanje ličnim finansijama “U plusu”, Sarajevo.
Isplati li se reprogram – zavisi od toga u kojoj je fazi postojeći kredit.
“Kamate na kredite se otplate u prvih nekoliko godina. I ako je taj kredit više od tri godine u toku otplate, u tom slučaju se ne isplati uzimanje novog, odnosno refinansiranje postojećeg kredita”, kaže Duduković.
Prema podacima Centralne banke, u prošloj godini je svaki stanovnik bankama dugovao 2.047 maraka. Indikator.ba
