BANJALUKA – Za sedam godina u Banja Luci zatvoreno je 500 samostalnih trgovinskih radnji, a jedan od najvećih razloga je širenje velikih trgovačkih centara koji nude veći asortiman robe, uz česte akcijske popuste. 
“Sve je manji broj samostalnih trgovina, što pokazuje i podatak da ih je u 2009. godini bilo 650, dok ih sada u 2016. godini ima samo 150“, rekao je za poslovni portal CAPITAL.ba Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banja Luka.
Kada su krenule modernije verzije šoping centara 2006. godine u Banjoj Luci su postojala samo dva veća centra, “Interex” i “Tropik”. Sada su tu još “Bingo”, “Robot”, “Kort”, a očekuje se otvaranje još tri velika trgovačka centra, “Delta Holding” iz Srbije, “Bingo” Tuzla, te zajednički “Ideal Company” i “Tropic”, koji je već započeo radove na terenu.
Samostalne trgovačke radnje opstaju u manjim opštinama i ruralnim područjima, gdje nema trgovačkih centara, dok ih je u većim gradovima sve manje.
“Veliki trgovački centri na policama imaju jeftinije proizvode, jer imaju mogućnost da kroz velike nabavke, uslovljavaju dobavljače i proizvođače, dok mi nemamo tu mogućnost”, objašnjava Marjanović.
Različite cijene
Kako bi utvrdili da li je cijena osnovni motiv kupaca da više posjećuju velike tržne centre, obišli smo nekoliko najvećih u Banjaluci, gradsku “Tržnicu” i najveći lanac kvartovskih prodavnica „Moj market“. Iz nasumično odabranih proizvoda vidljivo je da tržni centri nemaju eksluzivitet da su najjeftiniji.
Samostalne prodavnice jesu skuplje, ali kupci ne mogu biti sigurni da će najmanje potrošiti u šoping centru, jer su neki od proizvoda jeftiniji na “Tržnici” ili većim kvartovskim marketima.
Na banjalučkoj “Tržnici” takođe se osjeti uticaj konkurencije velikih trgovina. Prodavači kažu da im prodaja pada, posebno u zimskom periodu kada kupci više posjećuju trgovačke centre i markete koji su im bliže mjesta stanovanja.
„U velikim prodajnim centrima ljudi imaju sve na jednom mjestu, od voća i povrća do prehrambenih proizvoda i kozmetike. Imaju i parking mjesta, dok su ona na “Tržnici” zauzeli građani koji su zaposleni u blizini. Trgovački centri takođe daju nerealno niske cijene pojedinih proizvoda da bi privukli kupce da kupe i ostale, što mi nismo u prilici“, rekla nam je jedna od prodavačica na banjalučkoj “Tržnici”.
Ipak, prednost kupovine na “Tržnici” za mnoge je u tome što je voće i povrće svježije, te što imaju priliku da ga kupe direktno od malih poljoprivrednih proizvođača.
S druge strane, trgovački centri prate svjetske trendove, koriste stručne savjete i pomoć, te modernim dekoracijama privuku veliki broj kupaca.
“Slogan našeg centra “FIS” je “Sve na jednom mjestu” jer imamo više od 250 hiljada različitih artikala u ponudi, što manje trgovine ne mogu da omoguće i to naravno utiče na njihovo poslovanje. “FIS” ima kontinuiranu posjetu što pokazuje da imamo povjerenje naših kupaca i mi se svakodnevno trudimo da ga zadržimo”, rekao nam je voditelj poslovnog centra “FIS” Banja Luka, Mirko Botić.
Trgovački centri su uništili samostalne radnje ali sada imaju veći problem, jer im konkurenciju prave mnogo ozbiljniji igrači, drugi trgovački centri kojih će u narednom periodu biti sve više.
Zvanično, tvrde da im to nije problem ali sigurno će svi osjetiti pad prometa.
CAPITAL: Ljiljana Josipović
