BEOGRAD, Stare devizne štediše u Srbiji od početka prošle sedmice mogu da naplate posljednju ratu, odnosno da unovče obveznice serije A-2016.
Kao i svake godine, nervoze i čekanja u redovima bilo ih je najviše prvih dana. Isplata se sada odvija ležernije. Tome su doprinjele i same banke, koje su organizovale posao, prave spiskove i zakazuju dolazak u banku.
Najviše posla, kao i obično, ima Eurobanka. Ona je, naime, agent Vlade Srbije i servisira obaveze za banke koje više nisu na tržištu.
Ove godine seriju A-2016. kod njih treba da unovči 38.741 klijent, a za njih je država Srbija obezbjedila 140.306.000 evra.
Eurobanka ima već uhodan sistem isplate. Vlasnici pomenutih obveznica su mjesec prije isplate mogli doći u banku i dati nalog za prenos novca s obveznice na devizni račun. Na dan isplate, 31. maja, novac im je već bio na računu i mogli su nesmetano da raspolažu ponovo stečenom ušteđevinom.
Druge banke imale su daleko manje štednih partija pa samim tim i obveznica za isplatu, ali je ipak situacija od jedne do druge različita.
Erste banka je od Novosadske nasljedila priličan broj starih štediša. Oni su se u većim gradovima, poput Novog Sada, organizovali tako što su napravili raspored tako da štediše koje su zakazale termin mogu bez teškoća dobiti svoj novac.
U manjim mjestima nema takvih teškoća, odnosno obveznice su se mogle unovčiti odmah po dospeću.
U banci Inteza, koja je nasljedila staru štednju Panonske banke, nije bilo specijalnog organizovanja. Samo su štediše kojima je na isplatu dospjela suma od 5.000 evra ili više od toga, morale da se najave 24 časa unaprijed, a tako će biti i dalje. U Vojvođanskoj banci nije bilo specijalnog tretmana. Obveznice su se mogle unovčiti odmah po dospjeću.
Naredne godine neće više biti vijesti o isplati stare devizne štednje. Za deceniju i po, koliko je trajala ta transakcija, isplaćeno je 4,2 milijarde evra.
Nenad Grujaničić iz „Vajs brokera” kaže da je veoma dobro što je Srbija ispunila tu obavezu. To je velikim dijelom uticalo na povratak povjerenja u bankarski system Srbije. Inače, kada je u pitanju nova devizna štednja, klijenti imaju čist račun s bankama. Jer, podsetimo, u slučaju da se banka, iz bilo kojeg razloga, ugasi, država klijentima garantuje za 50.000 evra.
Za one koji će tek krenuti u banku po poslJednju ratu stare devizne štednje, nije zgoreg ponoviti da treba da ponesu potvrdu o stanju u Centralnom registru hartija od vrijednosti i identifikacioni dokument. To može biti lična karta, pasoš, izbeglička legitimacija. Štediše koje nisu unovčile obveznice iz prethodnih godina mogu to učiniti i sada, ali i kasnije. Vremenskih ograničenja, podsjetimo – nema. Dnevnik
