BEOGRAD, Pripadanje Zajednici zone slobodne trgovine EEU, koja ima 182 miliona potrošača, Srbiju će učiniti privlačnijom za strana ulaganja.
Upućeni u sadržaj prethodno postignutih dogovora međuvladinog Rusko-Srpskog komiteta za trgovinu, ekonomiju i naučno-tehničku saradnju tvrde da se potpisivanje jedinstvenog sporazuma o Zajednici zone slobodne trgovine naše zemlje i pet zemalja EEU može očekivati do kraja godine.
Odluka Vrhovnog savjeta Evroazijske ekonomske unije (EEU) da započne pregovore sa Srbijom o unifikaciji trgovinskog režima, proširiće važenje našeg sporazuma o bescarinskoj trgovini sa Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom i na Jermeniju i Kirgiziju.
Srbija računa na više puta najavljeno proširenje liste proizvoda koji će se izvoziti bez carine na tržište EEU sa 182 miliona potrošača.
Prije svega „fijata 500-L”, zatim živinskog mesa, nekih vrsta sireva i drugih prehrambenih proizvoda. Pored toga, kažu upućeni, za našu zemlju je značajnije što će je pripadanje Zajednici zone slobodne trgovine EEU učiniti privlačnijom za strana ulaganja.
Dejan Delić, koordinator Centra za saradnju sa Rusijom u Privrednoj komori Srbije, napominje da je rusko tržište za Srbiju u sastavu EEU od prioritetnog značaja, ali da stvaranje zajedničke zone slobodne trgovine Srbije i pet zemalja EEU omogućava povećanje obima robne razmjene sa Jermenijom i Kirgizijom, koja je do sada bili simbolična.
Srpski izvoz u Rusiju od 2010. do 2013. svake godine u prosjeku je rastao za 33 odsto i tako premašio milijardu dolara, koliko je iznosio i u 2014. godini.
Zbog pada vrijednosti rublje, koji se od početka godine stabilizovao, srpski izvoz u 2015. vredio je 726,3 miliona dolara, ali je u prva četiri mjeseca zabilježeno povećanje od 22 odsto.
– Rast našeg izvoza u Rusiju od početka ove godine nagovještava milijardu dolara do kraja 2016, a sa očekivanim rastom narednih godina približavaće se cifri od 1,5 pa i dve milijarde dolara – kaže Delić.
– Srbija postaje sve privlačnija za strane investitore, jer je među prvih deset izvoznika iz Srbije u Rusiju čak osam kompanija sa kapitalom iz zemalja Evropske unije.
Poslije vijesti da će sporazum o bescarinskoj trgovini, koji Srbija ima sa Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom, potpisati i sa Jermenijom i Kirgizijom, zvala nas je jedna vodeća svjetska kompanija iz Francuske u oblasti farmacije i kozmetike. Raspitivali su se o pokretanju proizvodnje u Srbiji, kako bi mogli bez carine da izvoze u zemlje EEU.
Delić ukazuje da je Srbija privlačna za strana ulaganja i za zemlje članice Evroazijske ekonomske unije, jer ima sporazum o slobodnoj trgovini sa evropskom unijom, CEFTA i Turskom.
Na pitanje da li Evropska unija na bilo koji način može da Srbiji „zamjeri” što namjerava da bude dio Zajednice zone slobodne trgovine EEU, Delić smatra da za to nema razloga.
– Ulaskom Srbije u Evropsku uniju svi njeni sporazumi ove vrste sa drugim državama koje nisu njene članici suspenduju se, a Srbija do tada mora da živi – kaže Delić za „Politiku”.
„Politika” je pitala i delegaciju Evropske komisije u Srbiji da prokomentarišu namjeru Srbije da uđe u EEU, ali odgovor nije dobila.
Ruska Federacija je četvrti partner Srbije u izvozu i treći u uvozu, posmatrajući njenu ukupnu trgovinsku razmjenu sa svijetom. Najveći udio u srpskom izvozu u Rusiju već godinama imaju kompanije u većinskom ili apsolutnom stranom vlasništvu. Prednjači „Tarket” sa izvozom parketa i drugih podnih obloga, a sljedi ga „Vali” – italijanski proizvođač čarapa iz Valjeva, zatim „Hemofarm”, „Grundofs”, „Gorenje” i „Tigar tajers”.
U ukupnom izvozu Srbije u Rusiju najveći udio imaju ženske čarape – oko osamodsto, sljede svježe jabuke, svinjsko meso, lijekovi, breskve, bakarne cijevi… U Bjelorusiju najviše izvozimo podne obloge, čelik, crijeva za kobasice, boje… Kazahstan iz Srbije najviše uvozi aluminijum, parket i druge podne pokrivače, namještaj i liftove, a u ovoj zemlji naši građevinari, na čelu sa „Energoprojektom”, odavno grade vrijedne objekte.
Kirgizija iz Srbije uvozi cigarete, toplotne pumpe, vrata, lampe i kablove. Politika
