BANJALUKA, Statistički podaci pokazuju da se stočni fond u RS u prošloj godini blago oporavio, ali poljoprivredni proizvođači tvrde da te informacije treba uzeti s rezervom, jer je stanje na terenu sasvim drugačije.
Naime, Zavod za statistiku RS objavio je juče da je u RS u prošloj godini došlo do porasta broja živine za 9,1 odsto, svinja za 3,7 odsto i goveda za 2,2 odsto, što predstavlja ohrabrujuće podatke i možda i najavu pozitivnih trendova za domaću proizvodnju.
Sa druge strane, statistika je izračunala da je došlo do pada broja konja za 9,1 odsto, zatim košnica pčela za 0,6 odsto, te ovaca za 0,2 odsto, dok je broj koza ostao nepromijenjen.
“U RS je zaključno sa 31. decembrom prošle godine bilo 228.000 goveda, 451.000 svinja, 486.000 ovaca, zatim 29.000 koza, te više od 11,01 milion komada živine, ali i 10.000 konja, te 164.000 košnica pčela”, navode iz Zavoda za statistiku RS. Posmatrano po strukturi, procentualno najveći rast broja grla goveda u prošloj godini u odnosu na godinu ranije zabilježen je kod mladih goveda do jedne godine starosti, te kod bikova i volova.
Nasuprot tome, najveći pad kod goveda zabilježen je kod junica za klanje od oko 40 odsto. Kada su u pitanju svinje, statistika pokazuje da je najveći procentualni rast zabilježen kod svinja težih od 110 kilograma i suprasnih nazimica, dok je najveće smanjenje kod krmača. Muzne ovce su zabilježile najveći procentualni rast, i to od 5,8 odsto, dok su kod živine tovljeni pilići brojleri zabilježili najveći rast, i to od 14,8 odsto. Sa druge strane, pad je zabilježen kod koka nosilja, ćurki, pataka i gusaka. Iz Zavoda za statistiku RS su pojasnili da su podaci o broju stoke iz ovog izvještaja prikupljeni posebno za poslovne subjekte i dijelove poslovnih subjekata, a posebno za porodična poljoprivredna gazdinstva. Kako su rekli, poslovni subjekti dostavljaju podatke na osnovu knjigovodstvene i druge evidencije, dok su podaci za porodična poljoprivredna gazdinstva zasnovani na procjenama izvršenim od strane opštinskih procjenitelja.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da ovi statistički podaci odgovaraju jedino izreci da je “statistika tačan zbir netačnih podataka”.
“Stanje na terenu je sasvim drugačije. Ti statistički podaci su prikupljeni na osnovu evidencije koja nije potpuna i zato se došlo do takvog zaključka.
Stanje kada je u pitanju stočni fond je iz godine u godinu sve lošije i stočni fond je sve više desetkovan, što je prouzrokovano nekontrolisanim i prekomjernim uvozom”, naglasio je Marinković.
On je rekao da do pozitivnih pomaka neće doći sve dok se ne promijeni politika na nivou BiH da se zaštiti domaća proizvodnja, a na nivou entiteta dok se ne uvede budžet za poljoprivredu koji će biti znatno veći od sadašnjeg. Istako je da su budžeti za poljoprivredu u zemljama regiona višestruko veći, pa je naveo samo primjer Makedonije u kojoj iznosi oko 155 miliona evra.
“Znači, treba jedno sinhronizovano djelovanje na nivou države i entiteta, zaštita domaće proizvodnje i povećanje subvencija i pravilna raspodjela tog budžeta za poljoprivredu. Bez toga nećemo stati na zelenu granu”, potcrtao je on. Pojasnio je da je moguće uvesti i poseban podračun za naplatu prelevmana, a ta sredstva usmjeriti u razvoj poljoprivrede, po osnovu kojih su i naplaćeni.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, rekao je da, gledajući stanje na terenu, u svakom slučaju ove statističke podatke treba uzeti s rezervom.
“Možda je prošle godine bilo više junadi, jer je rađen otkup za izvoz u Tursku, a možda je bilo i više brojlera jer su povećani klaonički kapaciteti i bilo je tražnje. Međutim, realna situacija, kada bismo gledali pretprošlu godinu i godine unazad, je da je stočni fond pao”, rekao je Maljčić. Što se tiče svinja, ako se gleda po prijavama za podsticaj, on je rekao da je taj broj nešto manji u odnosu na prethodnu godinu. On je dodao da nema relevantnih statističkih podataka o svemu ovome, naglašavajući da bi se samo po ušnim markicama moglo znati koliki je broj stoke na terenu, što je, kako kaže, njima farmerima osnovni zadatak da se taj posao završi. Nezavisne novine
