BANJALUKA/SARAJEVO, Talas poskupljenja hrane i brojnih neprehrambenih artikala prošle godine nas nije zapljusnuo, ali nas nisu obradovali ni poslodavci, već su, naprotiv, srezali cijenu našeg rada.
Naime, prosječna neto plata u BiH u oktobru 2015. godine, za koji su podaci ujedno i najsvježiji, iznosila je 826 KM, što je za osam maraka “tanji” iznos u odnosu na 12 mjeseca ranije.
U tu godinu dana na policama trgovina, ali i na računima koji su pristizali na kućne adrese, građane su često dočekivala prijatna iznenađenja. Ne velika, ali osjetna.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, pojeftinila je većina prehrambenih artikala, poput, na primjer, brašna, junetine, svinjetine, te piletine.
Istovremeno, manje novca izdvajamo i za mlijeko, sir, jaja, pasulj i krompir, ali i brojne neprehrambene a često korištene artikle poput šampona za kosu, deterdženta za pranje veša ili zubne paste.
Istina, pojeftinjenje ovih artikala došlo je u vrijeme kada su neki drugi poskupjeli, kao što su, na primjer, ulje, kafa i cigarete, ali, ruku na srce, zvanična statistika pokazuje da su, ipak, za mnogo više proizvoda cijene srezane ili stagnirale.
To, svakako, ne govori da smo relaksiranije trošili lani nego godinu ranije jer je poznato da nam je platežna moć jako niska.
Stoga i iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH napominju da statistički podaci i razne analize o padu cijena životnih namirnica i nekih drugih proizvoda ne odgovaraju stvarnom standardu građana.
“Kako se može popraviti standard građana na osnovu prikazanih pojedinačnih cijena nekih prehrambenih artikala ako se zna da se plate i penzije ne povećavaju već godinama, te da se ne smanjuje nezaposlenost”, ističe, između ostalog, Mediha Bakalović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača.
Po njenim riječima, ostali troškovi koje plaćaju bh. građani, kao što su usluge telekom operatera i cijene lijekova, su najveći u regionu.
“Ti podaci nisu nimalo optimistični za životni standard građana BiH”, naglasila je Bakalovićeva.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, ističe da oni prate cijene 65 prehrambenih proizvoda, te da su one godinama, uz neke oscilacije, stabilne.
“Bilo je, recimo, oscilacija kada je riječ o ulju, kojem je prije tri-četiri godine vještački dignuta cijena i koštalo je više od tri marke, ali je ono sada oko dvije marke po litri”, rekao je Petrović.
Dodao je da potrošači imaju malo novca i da su oprezni pri kupovini, što pravi prodavci znaju.
“Sve dok je platežna moć takva kakva jeste, nema prostora da se podižu cijene, što pravi trgovci znaju, a i oni koji ne znaju nauče s vremenom”, naveo je Petrović.
Prema podacima Saveza sindikata RS, u novembru prošle godine, posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, sindikalna potrošačka korpa koštala je 1.854 marke. Samo za prehranu u istom mjesecu bilo je neophodno izdvojiti oko 685 maraka, a poznato je da brojni radnici imaju platu znatno nižu od te cifre. Nezavisne novine