SREBRENICA, Ulaganja srpskih privrednika u Srebrenicu biće među glavnim temama investicione konferencije u tom gradu 11. novembra, kojoj će, kako najavljuju organizatori, prisustvovati i premijer Srbije Aleksandar Vučić.
Srebrenica očekuje i da sa premijerom Vučićem dođe određeni broj potencijalnih investitora iz Srbije kojima će, kaže za savjetnik za privredu načelnika Srebrenice Ćazim Salimović, opština prije svega ponuditi svoje prirodne resurse – rudu, mineralne vode i šume.
“Vjerujemo da srpski investitori već imaju određene projekte u planu i da mogu ovdje pokrenuti biznis, a sve u cilju razvoja ekonomije i privrede Srebrenice, boljeg standarda ljudi koji žive ovde, ali i boljih međunacionalnih odnosa jer platama i uspešnom privredom se rešavaju svi problemi”, kaže Salimović.
Prerada drveta najveća je mogućnost za investitore iz Srbije, navodi on, ali dodaje da ima i drugih infrastrukturnih projekata – od uređenja grada i izgradnje novog stambenog bloka do ulaganja u fabrike koje su trenutno u stečaju.
Prema njegovim riječima, jedna od tema razgovora biće i dug Srbije za zemljište potopljeno izgradnjom hidroelektrane Bajina Bašta.
Hidroelektrana Bajina Bašta od početka rata 1991. godine nije plaćala Srebrenici, Višegradu i Zvorniku naknadu za potopljeno zemljište na hidroelektrani, kaže Salimović i dodaje da će rešavanje tog pitanja biti centralna tema razgovora sa srpskim premijerom, koji im je potvrdio dolazak.
“Želimo da zajedničke ekspertske komisije utvrde koliki je dug, da se dogovorimo na koji način će biti izmiren i da se u narednim godinama redovno ispunjava ta obaveza”, kaže Salimović.
On ne želi da prejudicira visinu duga, ali podsjeća da je srpski premijer rekao da Srbija neće ostati dužna i da će ga izmiriti, pošto se utvrdi njegova visina, a dodaje da bi dio tog novca Srebrenica mogla iskoristiti za investiciju u banju Guber.
Salimović dodaje da je Vučić pozvan i zato što Srebrenica želi da pokaže srpskom premijeru da incident koji se dogodio u Potočarima nije lice tog grada, te kako bi pomogao ne samo u razvoju opštine, već i dobrosusjedskih odnosa.
Srebrenica, prije rata deseti najrazvijeniji grad u Jugoslaviji, prebogat prirodnim resursima, danas je među najsiromašnijim u ovom dijelu Evrope, te su zato na investicionu konferenciju 11. i 12. novembra pozvani predsjednici i premijeri susjednih država, predstavnici 30 ambasada, članovi Predsjedništva BiH, entitetski premijeri i oko stotinu investitora u BiH i šire.
Organizatori od investicione konferencije očekuju da pokrene devastirana preduzeća, otkoči pojedine investicije, poput banje Guber, i pokrene industrijsku zonu u kojoj bi trebalo da se izrade tri nova pogona.
Banja Guber mogla bi da bude ključ materijalnog oporavka Srebrenice, ali je investicija zaustavljena, budući da je jedna firma privatizovala preduzeće Guber, a druga dobila koncesiju za korišćenje vode.
Ljekovita voda, jedinstvena u svijetu kao prirodni lijek za broje bolesti koja je prije rata u Srebrenicu dovodila oko 15.000 gostiju godišnje, sad jednostavno protiče i niko od nje nema ni zdravstvene ni finansijske koristi.
Ključnu ulogu u deblokadi investicija igra predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kaže Salimović, a dodaje i da bi dio novca koji bi opština Srebrenica dobila od Srbije za potopljeno zemljište mogao biti iskorišćen i za banju Guber.
“Vjerujemo da će Dodik učiniti sve kako bi na konferenciji rekao da smo riješili taj problem i da investicija može da se nastavi”, kaže Salimović.
Cilj je da se građanima omogući da rade i žive pristojno od svog posla, kaže Tanjugu zamenica načelnika Srebrenice Biljana Rakić i dodaje da Srebrenica želi investicije, a ne politička previranja.
U Srebrenici se život odvija normalno, nema problema među građanima na nacionalnoj ili verskoj osnovi, ali ih stvaraju ljudi koji žele da upravljaju gradom iz Sarajeva ili Banjaluke, kaže Rakić.
“Politika koja se vodi godinama u Srebrenici nije dobra za građane. Svi mi moramo biti spremni na zajednički život i okrenuti se budućnosti”, kaže zamjenica načelnika Ćamila Durakovića i dodaje da je budućnost u ekonomskom oporavku i novim radnim mjestima.
Takvu budućnost žele i građani Srebrenice sa kojima je razgovarao.
“U Srebrenici nemamo pekaru i mesaru, nemamo knjižaru. To je naš glavni problem”, kaže dvadesetogodišnji Saša.
“Čim je politička situacija nestabilna, svi pokušavaju to da iskoriste i da poentiraju, ali obični ljudi, bilo koje vjere, imaju ovdje iste probleme, isto su nezaposleni, nemaju gdje da izađu, da kupe obuću i odjeću. Mladi odlaze iz Srebrenice, a željeli bismo da ostanemo, samo kad bi ti problemi bili riješeni”, kaže Saša.
I Muhamed Bajrić, koji godinama živi u Srebrenici, kaže izveštaču Tanjuga da je vreme da se pokrenu fabrike koje su pre rata zapošljavale Srebreničane i banja Guber, kako bi u grad dolazili turisti.
“Srebrenica je mjesto sa najmanje problema izazvanih međuetničkim tenzijama. Ne sećam se da su se Srbin i Bošnjak ovde pobili”, kaže Bajrić, prenose agencije.