Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

    6. Februara 2026. — 15:00

    Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

    6. Februara 2026. — 14:21

    MUP RS nabavio dva helikoptera za 14,6 miliona KM

    6. Februara 2026. — 14:01
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Rast plata povukao novi talas zaduženja

    7. Februara 2026. — 08:01

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

    4. Februara 2026. — 15:19

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Online trgovina u BiH među najbrže rastućim u Evropi

    3. Februara 2026. — 12:41

    Na koje usluge su se u 2025. najviše žalili građani BiH

    2. Februara 2026. — 08:01

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Bespovratna sredstva za održivu turističku ponudu

    2. Februara 2026. — 14:30

    ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

    7. Februara 2026. — 14:30

    Može li registar profesionalnih vozača spasiti drumski transport Zapadnog Balkana?

    7. Februara 2026. — 13:41

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u uniju

    7. Februara 2026. — 11:30

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Ako imate jedan od ovih PIN-ova hitno ga promijenite

    5. Februara 2026. — 14:59

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Poljoprivrednici se bune zbog nelojalne Lidlove konkurencije

Poljoprivrednici se bune zbog nelojalne Lidlove konkurencije

adminadmin17. Augusta 2015. — 15:30Nema komentara4 minute čitanja

lidlBUKUREŠT, Njemački trgovinski koncern Lidl za Hrvatsku je, kao i za Rumuniju, dobio kredit ogranka Svjetske banke za pomoć tamošnjoj poljoprivredi.

Međutim, na primjeru Rumunije se vidi da bi tamošnjim seljacima bilo bolje bez te “pomoći”.

U reportaži političkog magazina Monitor njemačke stanice ARD emitovanoj prošle nedjelje, novinari su posjetili jednu pijacu u Bukureštu. Štandovi su prepuni svježeg voća i povrća, prvoklasni paradajz se prodaje za tek 80 dinara, ali kupaca jedva da ima.

Šta više, mnogi štandovi su prazni jer su seljaci prestali dolaziti. Ne isplati se. Nedaleko je trgovački centar i tamo je još jeftinije. Niko ne pita odakle je to voće i povrće i kakvog je ukusa.

U Rumuniju je stiglo čitavo mnoštvo diskontnih lanaca, ali Lidl i Kaufland njemačkog Schwarz Dienstleistung KG je uspio “osvojiti” tu zemlju.

Širom zemlje je otvoreno 186 trgovina i što je pravi skandal, upozoravaju njemački novinari, to je ostvario i uz kredit Međunarodne finansijske korporacije (IFC), finansijskog servisa Svjetske banke za pomoć u razvoju.

Sve u svemu, njemački trgovački koncern je dobio kredit od ukupno 393 miliona dolara za proširenje svog poslovanja u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj, Bugarskoj i naravno Rumuniji.

Samo za Rumuniju je dobio 67 miliona američkih dolara. Komercijalni uslovi tog kredita nisu naročito povoljni, posebno ne u ovo doba izuzetno niskih kamata.

Ali je izuzetno važno nekoj kompaniji da dobije kredit IFC-a iz drugog razloga: to je garancija privatnim ulagačima da su taj projekt proverili stručnjaci Svjetske banke i odobrili njegovo sprovođenje. A ko će od državnih službenika zemlje za koju je odobren taj kredit posumnjati u efikasnost Svjetske banke i njene sestrinske organizacije, Međunarodnog monetarnog fonda? Zato im je bolje izdati sve potrebne dozvole što prije i ne postavljati suvišna pitanja.

Po statutima IFC-a, izdavanje kredita je zato povezano i s uslovima koje takav projekt mora ispunjavati. On mora nuditi proizvod koji će moći kupovati i siromašno stanovništvo, on mora povećati broj lokalnih proizvođača i kao treće otvoriti nove puteve distribucije za regionalne proizvođače hrane.

Kod prvog uslova, čini se da Lidl u Rumuniji zaista nudi nešto i najsiromašnijima. Ali on to čini na način tipičan za koncern koji se u međuvremenu proširio po čitavoj Evropi i postao jedan od najvećih diskonta na čitavom svijetu. Tako se i u rumunskom Lidlu nudi praziluk i salata – iz Poljske, šampinjoni iz Mađarske, a glavice luka s dalekog Novog Zelanda. Svega toga naravno da ima u izobilju i kod rumunskih proizvođača.

Lidl tek šturim saopštenjem novinarima ARD-a priznaje kako 71 odsto životnih namirnica koje nudi na policama rumunskih trgovina ne dolazi iz Rumunije.

Kod “podsticaja proširenja broja lokalnih dobavljača” je zato stanje postalo još gore. Novinari su posjetili Baleni, pedesetak kilometara od Bukurešta gdje je novcima Evropske unije izgrađen veliki otkupni centar.

Iz njega odlazi voće i povrće u mnoge velike diskonte koji su se raširili po Rumuniji, ali Damian Ene se žali se da je sve gore. IFC uz kredit traži da se lokalnim poljoprivrednicima i dugoročno ponudi nekakva perspektiva, ali od toga nema ni traga.

Sve zavisi od trenutne potražnje i čak ni taj otkupni centar ne zna, što će se tražiti za dva mjeseca: trajnih ugovora nema. A ako se roba nije prodala, onda je oni moraju uzeti nazad. Sve u svemu, već se nekim poljoprivrednicima više ni ne isplati da beru svoje voće i povrće. Iako nadničare moraju plaćati samo 1,5 evra na sat, radije preoru čitav rod. Nekima još pomažu njihova djeca, ali već mnogi razmišljaju da se radije prijave kao nezaposleni i primaju socijalnu pomoć.

Svjetska banka traži i “nove puteve distribucije za lokalne proizvođače hrane”. Bibiana Stanciolou je teškom mukom stvorila vlastitu malu fabriku tradicionalnog rumunskog džema od šljiva. Njeni proizvodi su se dobro prodavali i bilo ih je na policama rumunskih samoposluga sve dok joj nisu došli predstavnici Lidla.

Tražili su od nje da proizvodi za njih, u većim količinama ali pod znatno gorim uslovima od onih u kojima radi kao samostalni proizvođač. Inače, prijetili su joj ljudi iz Lidla da će napraviti vlastiti rumunski džem od šljiva.

Bibiana Stanciolou je tek teškom mukom stekla i evropsku deklaraciju o svom proizvodu tako da je odbila tu ponudu. Lidl je doista ubrzo lansirao vlastiti džem čak za trećinu jeftiniji od njenog.

Kako da to postigne, prehrambeni koncern svakako zna. Treba samo pogledati popis sastojaka jednog takvog proizvoda i popis brojaka nakon slova “E”. To su dozvoljeni aditivi kojima se lako mjenja boja, ukus i konzistencija džema kako bi bio što ukusniji i bez najskupljeg sastojka: svežeg i kvalitetnog voća.

Rumunska proizvođačica džema je tvrdoglava i želi i dalje proizvoditi, makar joj prodaja opada. Ona koristi voće i sastojke samo domaćih proizvođača, dakle ono na što se obavezao i Lidl. Odakle su njegove šljive, to po evropskim propisima čak ne mora ni pisati na teglici. Deutsche Welle, ARD

lidl nelojalna konkurencija poljoprivreda pomoc rumunija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakPoziv za prikupljanje prijedloga za IPA program
Sljedeći članak U “Simensu” u Subotici počelo zapošljavanje novih radnika

Povezani članci

TURIZAM 02 minute čitanja

Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

PRIVREDA 01 minuta čitanja

ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

7. Februara 2026. — 10:0235 minuta čitanja

Izdato 39 građevinskih dozvola za solarne elektrane

Ukraden identitet direktorke Integral inženjeringa u rumunskom tenderu

6. Februara 2026. — 15:00

Obustavljena istraga protiv bivšeg direktora banjalučkog „Vodovoda“

6. Februara 2026. — 14:21

MUP RS nabavio dva helikoptera za 14,6 miliona KM

6. Februara 2026. — 14:01

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.