BEOGRAD, Dok neke banke u Srbiji čekaju da im korisnici kredita sami zakucaju na vrata i traže izlaz iz problema, bilo da je to zaduženost u “švajcarcima”, ili neosnovano zaračunate kamate i kursne razlike, pojedine pokušavaju da rješenje pronađu u nagodbama sa klijentima.
Tako klijenti Eurobanke, koji su se nameračili da pravdu dobiju na sudu, tvrde da im banka sama nudi nagodbu. Riječ je o tužbama po osnovu neosnovanog podizanja kamatnih stopa i naplate rata po neodgovarajućem kursu. Banka im nudi da odmah isplati neosnovano naplaćeni iznos, u zamjenu za odustajanje od tužbe. Odgovor banke po pitanju ovih nagodbi nismo dobili do zaključenja ovog broja, a Dejan Gavrilović, predsjednik Udruženja bankarskih klijenata “Efektiva” potvrđuje da među njihovim članova ima onih koji su ovakve nagodbe prihvatili.
– Eurobanka nudi našim članovima, koji su podnijeli tužbe po navedenim osnovama, da im isplati duplo veći iznos od onog u tužbenom zahtjevu kako bi povukli tužbu – ističe Gavrilović. – I ne samo to, nego se traži i da se odreknu buduće tužbe za poništenje ugovora, gde korisnik svakako ostvaruje veću korist.
Gavrilović ističe da je udruženje svojim članovima predložilo da te nagodbe ne prihvataju.
– Većina ih je poslušala – tvrdi Gavrilović. – Ipak, negdje oko petnaestoro njih je prihvatilo i nagodilo se sa bankom, čime su izgubili pravo da se bore za konačno rješenje svog problema kroz poništenje cijelog ugovora.
Gavrilović podsjeća da su i ranije pojedine banke nudile slične nagodbe.
– Prvo je KBC banka u trenutku prodaje drugoj banci isplatila desetak naših članova u potpunosti. Zatim je Hipo banka isplatila određeni broj članova koji su tužili, ali ne sve, te se ostatak sporova još vodi – navodi naš sagovornik.
U ovom trenutku preko “Efektive” je, kako kaže Gavrilović, podnijeto oko 1.500 tužbi zbog povećavanja kamate i naplate kredita po višem kursu, kao i oko stotinak za poništenje ugovora.
– Do sada imamo oko 10 pravnosnažnih presuda za kamate i nekoliko prvostepenih za naplatu kredita po višem kursu i poništaj ugovora – zaključuje Gavrilović.
Osim rješavanja problema u vezi sa neosnovano podizanim kamatnim stopama i različitim obračunima kursa prilikom odobravanja i otplate zajmova, svoju muku pokušavaju da riješe i građani koji otplaćuju stambene zajmove vezane za švajcarski franak. Narodna banka Srbije je, podsjetimo, dala preporuku sa četiri modela rješavanja problema zaduženih u “švajcarcima”. Prvi zbirni rezultati analize koja će pokazati za šta su se građani opredjelili biće poznati tek poslije sjednice izvršnog odbora NBS, zakazane za 13. avgust. Međutim, sudeći po podacima iznijetim na predstavljanju izvještaja o finansijskoj stabilnosti Srbije – mali broj ovih dužnika opredjelio se da sa franka pređe na evro.
– Građani su pokazali dosljednost u svojoj odluci da zadrže zaduženje u francima, jedan broj se opredjelio za konverziju, vrlo brzo poslije ponude banaka, ali taj broj nije onoliki koliko smo očekivali. To samo govori o jednom psihološkom efektu: da ljudi najviše vjeruju sebi – istakla je guverner NBS Jorgovanka Tabaković, odgovarajući na pitanje kako teče rješavanje probema zaduženih u francima.
Ona je naglasila da je posao centralne banke da na najbolji način pruži određeni broj pravovremenih informacija kako bi građani mogli da odluče kod koje banke će, i pod kojim uslovima, da uzmu kredit.
– Niti više postoji država dadilja koja za ruku treba da vodi bilo kog građanina koji je samosvjestan i dovoljno obrazovan, niti centralna banka želi da bude neko ko će sugerisati – ističe Tabaković. – Na nama je da obezbjedimo postojanje više banaka, i njihovo poslovanje u konkurentskim uslovima, da nema kartelskih dogovora koji bi bili na štetu naših građana. I da kao regulator obezbjedimo da mjere koje su objavljene, zaista ne budu sa bilo kakvim “šumovima” predstavljene građanima, kako bi oni za sebe mogli da izaberu najbolju opciju.
“Švajcarac” – dvostruki rizik
Od četiri modela za rješavanje problema građana zaduženih u švajcarskim francima, oni se, prema riječima Ane Ivković, generalnog direktora sektora za finansijsku stabilnost NBS, najviše opredjeljuju za posljednje dvije opcije.
– Mi smo negde “naginjali” ka konverziji iz franka u evro, koja jeste malo skuplja, ali podrazumijeva izlazak iz dvostrukog deviznog rizika. Klijent ostaje izložen kursu evra, na koji možemo da utičemo intervencijama, dok baš na odnos evra i franka ne možemo da utičemo. Na klijentima je da odluče i izaberu ono što procjene da im je dostupno i najprihvatljivije. Neka građani razmisle i o mogućnostima konverzije ako im plata to dovzoljama, kako bi izašli iz dvostrukog deviznog rizika – zaključuje Ana Ivković. Novosti