BEOGRAD, U posljednjih šest mjeseci pravna lica i preduzetnici u Srbiji smanjili su zaduženost za 70 milijardi dinara, dok se stanovništvo zadužilo za petnaestak milijardi više nego u decembru 2014. godine.
Bankari smatraju da je vrijeme da se uz mjere vlade polako poveća i kreditna aktivnost i da u razgovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom treba insistirati da se subvencionisanje kamata privredi nastavi.
“U našim okolnostima subvencije su neophodne jer još uvijek one daju rezultat i zahvaljujući tim subvencijama i one su vrlo značajne za nas. Mislim na davanje kredita, na primjer, poljoprivrednicima, preduzetnicima za malu privredu i slično, a ne velikim preduzećima”, navodi sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić.
I nivo nenaplativih kredita kod privrede u posljednjih šest mjeseci je stabilizovan – ispod 21 odsto, kod preduzetnika ispod 20, a stanovništva oko sedam procenata. U prosjeku oko 16 odsto.
“Nivo nenaplativih kredita je još visok, ali zapravo to poskupljuje potencijalno nove kredite jer se isto toliko novca izdvaja na ime rezerve zbog rizika”, ukazuje direktor UniCredit banke Claudio Cezario.
Ipak, on nije pretjerano zabrinut jer se traži rješenje kako bi se loši krediti izdvojili i krenulo u nove, zdrave pozajmice. Stabilan kurs i inflacija sada mogu realno da prikažu stanje duga i pokrenu novo kreditiranje.
“U Srbiji je, generalno, niska stopa inflacije i stabilan kurs, ali to je dijelom i posljedica smanjene tražnje. Nesolventnost preduzeća i fizičkih lica biće riješena većim zapošljavanjem i izvozom. Zapravo, to je put za pokretanje novog investicionog ciklusa”, smatra predstavnik Savjeta stranih investitora Frederik Kuen.
Fizička lica su 2005. u prosjeku bila zadužena sa po jednom zaradom, a danas sa tri prosječne zarade. Mnogo veća zaduženost stanovnika je ako se u taj prosjek uračuna i dug privrede. RTS