SARAJEVO/BANJALUKA, Posljednji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine o prilivu sredstava iz dijaspore otvorili su pitanje mogućnosti strateškog upravljanja i investiranja novcem od 1,5 milijardi evra u godišnjem prosjeku, što čini oko 13,4 odsto bruto domaćeg proizvoda naše zemlje.
Dakle, primanje doznaka iz inostranstva, koje nam šalje oko 1,5 miliona bh. državljana iz dijaspore, ili polovina od ukupnog broja stanovnika BiH, za pojedine grupe građana predstavlja važan dio prihoda, bez kojih bismo bili u mnogo nepovoljnijoj socijalnoj situaciji. Tog su mišljenja i u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
“Doznake doprinose većoj platežnoj moći i većoj lokalnoj potrošnji u zemlji, ali je to skoncentrisano na primaoce doznaka, da imaju podnošljiviji životni standard, dok u cjelini za cijelu ekonomiju to nije od ključne važnosti”, rečeno je “Nezavisnim” u Centralnoj banci BiH.
Sistematičan pristup strateškom upravljanju ovim novcem, prema ekonomisti Zoranu Pavloviću, bio bi način da se ekonomski promišlja.
“To znači prepoznati investitore u dijaspori BiH, a ne samo pošiljaoce novca, jer oni mogu da transferišu i znanje i poslovne navike i najbolje poznaju potencijale i mogućnosti zemlje”, napominje Pavlović.
Predsjednik Nevladine organizacije (NVO) “Naša perspektiva” iz Sarajeva Armin Alijagić, koji je jedan od organizatora kongresa dijaspore BiH, najavio je za “Nezavisne” da će, nakon Sarajeva i Prijedora, ovogodišnji skup biti održan u Banjaluci, u julu, kada će učesnici, između ostalog, postaviti i pitanje bh. institucionalnosti ove kategorije stanovnika. Alijagić je uvjeren da je ova inicijativa ostvariva, uprkos tome što u okviru Ministarstva spoljnih poslova BiH već postoji odjel koji se bavi ovim pitanjem, te činjenici da je bh. administrativni aparat već opterećen sa oko 22.000 državnih službenika, poslanika i namještenika.
“Po uzoru na Srbiju, BiH treba da ima ministarstvo dijaspore. Tu inicijativu mi ćemo obrazložiti činjenicom da je dijaspora iz BiH jedan od najvećih investitora u zemlji, za šta postoje i konkretni podaci. Mi generalno nemamo mehanizame koji bi omogućili da se lakše aktiviraju finansijski resursi dijasore, kao što su kapital i štednja. Ovi mehanizmi se ogledaju u nepostojanju razvojnih, odnosno investicionih fondova koji nude povoljne vrste finansiranja dijaspori i koji bi im omogućili lakši protok finansijskih sredstava iz inostranstva u BiH”, rekao je Alijagić.
Prema podacima Centra za lokalni razvoj i dijasporu BiH, u našu zemlju godišnje uđe više sredstava iz dijaspore nego iz drugih stranih izvora, dok napominju i to da ne postoji evidencija o iznosu novca koji se direktno plasira. Nezavisne novine