BiH će imati najveće viškove struje

BANJALUKA, Ambicije zemalja zapadnog Balkana u izvozu električne energije mogu se pokazati kao vrlo rizične, te se predviđa da će u slučaju ispunjenja planiranih scenarija regija imati višak od čak 56 odsto struje, dok će zemlje s najviše energije za izvoz biti BiH i Srbija.
Pokazalo je to najnovije istraživanje, koje su za potrebe organizacije “CEE Bankwatch” sproveli Univerzitet u Groningenu i konsultantska kuća “Advisory House”.
Međutim, domaći ekonomski eksperti ističu da višak električne energije ne može da šteti BiH, koja zajedno s ostalim zemljama zapadnog Balkana, kako kažu, treba da razvija zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti, kako bi tako udruženi lakše nastupali na trećim tržištima.
Ipak, autori ove studije pišu da zemlje ovog regiona imaju ambicije da postanu izvoznici energije, ali upozoravaju da bi lokalne vlade morale uzeti u obzir razvoj događaja u susjednim zemljama, koji bi novoplanirane energetske objekte učinio ekonomski neodrživim.
“Naime, s obzirom na konkurenciju u regiji, kao i iz Bugarske, Rumunije i ostatka EU, za koji se očekuje da će imati značajan višak električne energije, izvozne cijene mogu biti pritisnute naniže, a novoizgrađene elektrane mogle bi završiti kao nasukana imovina”, navodi se u studiji pod nazivom “Izvještaj o dugoročnoj ekonomskoj isplativosti gradnje novih energetskih kapaciteta za izvoz zemalja zapadnog Balkana”, koji je objavio poslovni portal SEEbiz.
Stoga, autori studije preporučuju vladama da preispitaju planove za izvozno orijentisane kapacitete proizvodnje i da same naprave ili naruče analize, te povećaju regionalnu saradnju kako bi zadovoljile vrhunac potražnje. Pored toga, preporučuju i mjere za smanjenje gubitaka električne energije i povećanje energetske efikasnosti u svakoj od zemalja.
“Energetski pejzaž na zapadnom Balkanu će u narednih deset godina najvjerovatnije izgledati sasvim drugačije. Kao što je i cilj da se zadovolje domaće energetske potrebe, gotovo sve vlade u regiji teže da postanu izvoznici i planiraju značajno proširenje hidroenergije i kapaciteta baziranih na ugljenu“, navodi se u studiji.
U izvještaju se još navodi i da Crna Gora ima šanse da u narednih desetak godina preokrene svoj položaj od ekstremnog uvoznika električne energije, koja je uvozila i do 50 odsto potrebnih količina, do zemlje koja će iz vlastitih izvora podmirivati cijelu potražnju.
Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da je činjenica da je BiH značajan izvoznik struje, te da višak energije ne može škoditi BiH.
Govoreći o ovoj analizi, rekao je da takvo upozorenje ni u kom slučaju neće ići na štetu zemljama zapadnog Balkana da razvijaju zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti.
“Pitanje energije je pitanje budućnosti, to je tronožac zacrtan u strategiji EU – energija, komunikacije i hrana, tim redom. Koliko god da se proizvede, energije će biti malo i ona će naći svoje tržište u svakom slučaju”, rekao je Hasić i dodao da je pitanje kako da budemo efikasniji u zajedničkoj infrastukturi, proizvodnji i zajedničkom nastupu prilikom prodaje. Istakao je da bi bilo daleko bolje da to zemlje zapadnog Balkana zajednički rade i zajednički nastupaju na trećim tržištima, nego što to rade pojedinačno.
“Na taj način bi se ostvario znatno bolji efekat za ove zemlje, uspostavila bi se zajednička saradnja, s obzirom na to da su zemlje zapadnog Balkana male.Zajedničkim snagama mogli bismo doći do odgovarajućih sinergijskih rezultata”, smatra ovaj ekspert. Predložio je da odgovarajuća udruženja, poslovne asocijacije i kompanije zajedno izrade akcioni plan za zajednički nastup na trećim tržištima. To bi, kako je rekao, dalo pozitivni signal za zemlje zapadnog Balkana da se ovdje ulaže i da se zajednički radi na privrednoj saradnji, a što bi otvorilo i područje tržišnih pogodnosti u drugim oblastima.
Dragan Jerinić, predsjednik Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, smatra da je potrebno razdvojiti izvore iz kojih se planira dobiti energija.
“Dugoročna politika Evropske unije, a koja ide u prilog planovima u RS i FBiH, je povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora, a smanjenje iskorištavanja uglja.
“RS i Federacija upravo tu imaju veliki potencijal. Kroz to teba posmatrati i pomenutu studiju. Sve je manje investitora u Evropi koji želi ulagati u prljave tehnologije za dobijanje energije, jer se Evropa svojim direktivama i zakonodavstvom okrenula obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti. Takve politike su dovele da je značajno smanjena odnosno stagnira emisija CO2 u atmosferu u 2014. godini. Treba da znamo pametno iskoristiti naše potencijale koje imamo, jer čista energija uvijek će imati i dobru cijenu na tržistu“, smatra Jerinić.