TOKIO, Na azijskim su berzama u četvrtak cijene akcija porasle, zahvaljujući neočekivanom smanjenju kamata u Južnoj Koreji, dok je kurs evra, po prvi put nakon 12 godina, zaronio ispod nivoa od 1,05 dolara.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,1 odsto, dok su cijene akcija u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i Šangaju porasle između 0,2 i 1,8 odsto.
U Singapuru su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,3 odsto, odmaknuvši se od najnižeg nivoa u posljednjih sedam nedjelja.
Južnokorejska centralna banka neočekivano je jutros smanjila ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 1,75 odsto.
Tako se pridružila ostalim zemljama u regiji koje su posljednjih sedmica olabavile monetarnu politiku, zahvaljujući niskoj inflaciji, kako bi podstakle rast ekonomije.
Tajlandske monetarne vlasti smanjile su kamate u srijedu, dok je Indija to učinila već dva puta od početka godine. Monetarnu politiku nedavno su olabavili i Singapur, Australija, Indonezija te Kina, u kojoj se očekuju dodatni podsticaji idućih mjeseci.
“Ti su potezi posljedica slabosti ekonomskog rasta i deflacijskih pritisaka”, kaže Ronald Man, ekonomista u banci HSBC.
S druge strane, u SAD-u se u junu očekuje zaoštravanje monetarne politike. To je juče izazvalo pad cijena akcija na Wall Streetu za 0,2 odsto, nakon što su dan prije S&P 500 i Dow Jones indeks potonuli više od 1,6 odsto.
Američki se ulagači, naime, plaše da ekonomija još nije dovoljno snažna da bi izdržala čak ni marginalno povećanje cijene kreditiranja.
No, na evropskim berzama cijene akcija snažno rastu, jer je Evropska centralna banka (ECB) počela kupovati državne obveznice, što bi trebalo podstaći rast ekonomije i suzbiti deflacijske rizike.
Međutim, zbog toga je na valutnim tržištima evro u posljednjih pet dana prema dolaru potonuo 4,8 odsto, što nije zabilježeno ni u vrijeme dužničke krize u evrozoni od 2011. do 2012. godine.
Kako se uskoro očekuje povećanje kamata Feda, očekuje se i rast prinosa u SAD-u, što bi moglo privući kapital fondova s tržišta u razvoju.
Dosad su te zemlje imale koristi od labave monetarne politike u SAD-u, jer su na tim tržištima ulagači tražili veće prinose. No, sada se situacija mijenja, pa je zbog povlačenja sredstava iz zemlje od početka mjeseca kurs brazilskog reala pao prema dolaru gotovo dvostruko više nego evro, dok su turska lira i južnoafrički rand oslabili oko 4 odsto.
“Mora se imati u vidu opasnost od daljeg pada tržišta u razvoju. Neke od tih zemalja imaju velike budžetske deficite, a pad njihovih valuta loše bi uticao na tamošnja tržišta kapitala”, kaže Makoto Noji, strateg u kompaniji SMBC Nikko.
A na valutnim je tržištima kurs evra jutros u jednom trenutku zaronio ispod nivoa od 1,05 dolara, po prvi put nakon 12 godina. Kasnije se vratio na 1,0515 dolara, no i dalje je daleko od 1,0695 dolara, koliko je iznosio juče u ovo doba.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara stabilno se kreće na jučerašnjim nivoima od oko 121,30 jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kreće oko 99,80 bodova, nedaleko najviše nivoe u 12 godina od 99,98 bodova, dostignute juče naveče. Hina
