SARAJEVO, Stopa ekonomskog rasta u BiH u prošloj godini iznosila je 0,4 odsto, a prognozirana stopa za ovu godinu iznosi 1,5 odsto, izjavila je danas u Sarajevu ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.
“Ovu analizu bazirali smo na indikatorima visoke frekventnosti i glavnim ekonomskim indikatorima kao što su industrijska proizvodnja, kapitalni proizvodi, trajni proizvodi i intermedijarni proizvodi, koji su nam bili dostupni u prošloj godini”, navela je Hlivnjakova, koja je novinarima prezentovala dio iz Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za jugoistočnu Evropu /SEE6/, koji se odnosi na BiH.
Prema njenim riječima, ekonomsko stanje u BiH karakteriše stagnacija, a glavni razlog za to su posljedice prošlogodišnjih katastrofalnih poplava.
On je ukazala i na činjenicu da je BiH od sredine 2013. godine bila izložena deflaciji, odnosno situaciji u kojoj je vladala velika ponuda, a niska potražnja, što se najbolje može vidjeti na primjeru velike nezaposlenosti i malog broja radnih mjesta.
Hlivnjakova je konstatovala da se danas inflacija kreće oko nule.
Skromni finansijski priliv u BiH, ocjenjuje ona, i dalje je usporen, ali je evidentan, mada se BiH i njena ekonomija nikako ne smiju osloniti samo na priliv stranog kapitala ukoliko želi ostvariti dugoročnu održivost.
Govoreći o fiskalnom deficitu i balansu tekućeg računa BiH, Hlivnjakova je navela da ovi indikatori imaju negativan iskaz, prvenstveno zbog poplava i velike potrošnje, u uslovima nedovoljnih prihoda.
“Najvažnije preporuke Svjetske banke za BiH su da se vlasti moraju fokusirati na ekonomske reforme, obezbijediti pomoć socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, napraviti strategiju upravljanja dugom, poboljšati poslovno okruženje, ojačati superviziju i finansijsku disciplinu, poboljšati koordinaciju fiskalne politike i provesti bolne reforme stvaranja održivih zdravstvenog i penzionog sistema”, poručila je Hlivnjakova.
Svjetska banka danas je u Beogradu predstavila izvještaj o ekonomskim kretanjima, kao i strukturne izazove i prosperitet za rast u zemljama regiona u 2015. godini, a ovaj događaj protekao je pod sloganom “Oporavak za neke, ali ne i za sve”.
Izvještaj su predstavili direktor Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope Elen Goldstin i vodeći ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja Galina Vinslet.
“Razarajuće poplave u Srbiji, BiH i dijelom u Crnoj Gori dovele su do zastoja ekonomije u regionu u prošloj godini, uz prosječan rast od samo 0,2 odsto. Spoljna potražnja za izvozom iz regiona bila je pozitivan pokretač tog ekonomskog rasta, uprkos slabom učinku evrozone i razočaravajućem globalnom oporavku“, rekla je Goldstinova.
Međutim, ističe ona, politička neizvjesnost i kašnjenje ili smanjenje investicija otežali su posljedice razornih poplava koje su prošle godine pogodile region.
Vinsletova je u svom dijelu prezentacije Izvještaja navela da strukturalni izazovi i dalje koče potencijalni rast u regionu.
“Funkcionisanje tržišta rada u regionu anemično, uz velike stope nezaposlenosti, niske stope učestvovanja radne snage i sporo otvaranje formalnih radnih mjesta… Javni sektor je velik i neefikasan u mnogim zemljama”, konstatovala je Vinsletova.
Prema podacima u Izvještaju, Albanija je ostvarila ekonomski rast u prošloj godini od 2,1 odsto, samoproglašeno Kosovo 2,5 odsto, Makedonija 3,3 odsto, Crna Gora 1,5 odsto, Srbija minus dva odsto i BiH 0,4 odsto.
Prema procjenama u Izvještaju, očekuje se da se region umjereno oporavi, uz projekciju zbirnog rasta od 1,3 odsto.
Rast u ovoj godini vjerovatno će umanjivati slab oporavak u BiH, a u ostatku regije očekuje se rast od više od tri procenta, pri čemu bi ekonomski rast u Makedoniji mogao da dostigne 3,8 odsto, navodi se u izvještaju.
Navodi se takođe, da bi stopa rasta u ovoj godini Crnoj Gori mogla da bude 3,4 odsto, u Albaniji tri odsto, u BiH 1,5 odsto i Srbiji minus 0,5 odsto, zbog najavljene teške fiskalne konsolidacije.
Svjetska banka poručila je da su, s ciljem povećanja izgleda za rast u regionu, potrebne strukturalne reforme u brojnim područjima. Srna