BANJALUKA – Uvoz kineske robe na tržište BiH u posljednjih nekoliko godina se udvostručio i premašio milijardu maraka.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, iz Kine je u BiH prošle godine ušlo 1.033.207.000 KM vrijednosti raznih roba, što je više nego duplo u odnosu na, recimo, 2020. godinu, kada je iz ove zemlje uvezeno “samo” 477.724.000 KM.
Podaci u međuvremenu pokazuju da je vrijednost uvoza iz ove zemlje 2021. godini iznosio 552.390.000 KM, a da godinu kasnije kreće nagli rast kada uvezeno čak 859.350.000 KM vrijednosti robe. Taj rast se nastavio i prošle godine u kojoj je uvezeno gotovo 174 miliona maraka više.
Najveći uvoznici u BiH su “Alternativa” Sarajevo, “Arcelor Mittal” Zenica, “Bingo” Tuzla, “EFT SE” Bileća, “Energo” Posušje, “GP Toming” Grude, “Lattonedil” Gradiška, “MET Consulting” Široki Brijeg, “Tera technics” Široki Brijeg i VE “Ivovik” Sarajevo.
Istovremeno, iz BiH je u Kinu prošle godine izvezeno svega 32 miliona maraka vrijednosti roba, dok je godinu prije taj iznos bio viši za deset miliona. Najveći iznos zabilježen je 2021. godine kada je izvezeno 47 miliona maraka vrijednosti roba.
Najveći izvostnici iu BiH u Kinu su “Geomet” iz Olova, “Fulin Wood” iz Brčkog, “Polyvita SGS” i “Mega drvo” iz Bijeljine, “Euroasian” iz Brčkog, “Euroholz”, “Veza-Nekt” i “Selzer Automotive Bosnia” iz Sarajeva, “Lipa-drvo” iz Prijedora i “Genena” iz Usore.
Simptomatično je da u strukturu roba koju izvozimo, kroz djelatnost kompanija možemo da vidimo da se radi isključivo o drvnim sortimentima i rudama, a da uvozimo sve, od hrane i odjeće, preko igračaka i automobila.
Ekonomista Igor Gavran kaže da je Kina ta koja proizvodi i izvozi praktično sve vrste robe, a uz to i po najčešće povoljnijim cijenama od konkurencije, a da je svaki naš izvoz na njihovo tržište veliki uspjeh.
“Nerealno je očekivati da se ikada izjednačimo s uvozom kada je Kina u pitanju. Mnogo je lakše dostižno poboljšati odnos izvoza i uvoza s nekim drugim državama na čijim tržištima su cijene uglavnom osjetno više. Trenutna razlika izvoza i uvoza se može dostići ako uspijemo plasirati bar još neke proizvode na njihova tržišta”, kaže Gavran.
Kada je riječ o izvozu u Kinu, kaže Gavran, Srbija je stekla najkonkurentniju poziciju u regiji zaključenjem sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom i sada ćemo imati realno mnogo manje šansi za plasman istih kategorija proizvoda kakve srpski izvoznici nude.
“Bilo bi dobro da se BiH više angažuje i pokuša izboriti povoljniji tretman naše robe na njihovim tržištu. Bitan je aspekt struktura uvoza. Ako se većina ili barem znatan dio uvoza odnosi na repromaterijale, opremu i nove tehnologije koje sami ne možemo proizvesti, onda je ovaj uvoz u stvari koristan za BiH jer se može iskoristiti za unapređenje naše konkurentnosti i povećanje izvoza na treća tržišta“, kaže Gavran.
Mnogo je veći problem, kaže Gavran, deficit sa državama okruženja gdje masovno uvozimo robu koju i sami imamo ili možemo proizvesti što predstavlja ne samo odliv novca nego i umanjenje potencijalnih prihoda domaćih firmi.
Na primjer, dodaje, uvoz vode ili piva iz okruženja nema nijedan pozitivan aspekt već je isključivo štetan dok je, recimo, uvoz savremenih tehnologija iz Kine ili repromaterijala koje nemamo za našu proizvodnju i izvoz pozitivan i koristan.
“Kada je riječ o neispravnim proizvodima i povlačenju s tržišta, ne mislim da je problem u kineskom kvalitetu, jer se tamo proizvode i vrhunski proizvodi po najvišim standardima, nego su nedovoljne kontrole uvoza u BiH i olako se dozvoljava uvoz iz cijelog svijeta bez rigoroznih kontrola kvaliteta i sigurnosti. Takođe, i nizak standard stanovništva i kupovna moć povećavaju traženju za najjeftinijim mogućim proizvodima a onda takve obično prati i loš kvalitet odakle god se uvozili“, kaže Gavran.
CAPITAL: A. Pisarević