VAŠINGTON – Dok se svijet bori s egzistencijalnom krizom klimatskih promjena, aktivisti za zaštitu životne sredine žele da predsjednik SAD, Džo Bajden, postepeno ukine naftnu industriju, a republikanci tvrde da on to već radi. U međuvremenu, realnost je da Sjedinjene Države pumpaju naftu velikom brzinom i da su na dobrom putu da proizvedu više nafte nego bilo koja zemlja u istoriji.
Sjedinjene države bi trebalo da proizvedu globalni rekord od 13,3 miliona barela sirove nafte i kondenzata dnevno, tokom četvrtog kvartala ove godine, navodi se u izvještaju koji je u utorak objavio „S&P Global Commodity Insights“.
U Americi rekordna proizvodnja
Prošlog mjeseca, američka proizvodnja nafte na nedjeljnom nivou dostigla je 13,2 miliona barela dnevno, prema podacima američke Uprave za energetske informacije. To je nešto iznad rekorda iz doba Donalda Trampa, od 13,1 miliona, postavljenog početkom 2020. godine, neposredno prije nego što je kriza kovid-19 izazvala pad proizvodnje i pad cijena. Pomenuti tempo je pomogao da se cijene sirove nafte i benzina „drže pod kontrolom“.
Američka proizvodnja – predvođena kompanijama za bušenje nafte u Teksasu i Permskom basenu Novog Meksika – toliko je jaka da isporučuje zalihe u inostranstvo. Amerika izvozi istu količinu sirove nafte, rafinisanih proizvoda i tečnosti prirodnog gasa koliko proizvode Saudijska Arabija ili Rusija, navodi „S&P“, a piše CNN.
„To je još jedan podsjetnik da su SAD bogate ogromnim rezervama nafte. Našu industriju nikada ne treba potcjenjivati“, rekao je Bob Mekneli, predsednik „Rapidan Energy Group“.
Rekordna američka proizvodnja pomaže da se nadoknadi gubitak, nastao usled agresivnog smanjenja snabdijevanja naftom, koje je trebalo da podrži visoke cene OPEK+, uglavnom Saudijske Arabije i Rusije. Drugi proizvođači nafte, izvan OPEK-a, uključujući Kanadu i Brazil, takođe crpe više nafte nego ikada ranije (Brazil će se, inače, pridružiti OPEK+ sljedeće godine).
Cijena nafte sljedeće godine
Snaga američke proizvodnje zatekla je stručnjake nespremnim, dodaje se u tekstu CNN-a. Analitičari Goldman Saksa su u nedjelju smanjili prognozu cijena nafte za sljedeću godinu, i kao „ključni razlog“ za snižene prognoze naveli upravo obilje američke ponude.
Globalna potražnja za sirovom naftom trebalo bi da dostigne rekord 2024. godine – ali će se „lako zadovoljiti“ rastom ponude, prema projekcijama „S&P“.
Cijene gasa blizu tri dolara
Sve ovo je pomoglo da se cijene nafte, relativno, drže pod kontrolom. Nakon „koketiranja“ sa 100 dolara po barelu ranije ove godine, nafta je od tada pala na nivo od 70 do 75 dolara. Ipak, cijene energije su ponovo skočile ove nedjelje nakon što je „BP“ zaustavio isporuke kroz Crveno more.
Uprkos tome, američka nafta se trguje na nivou ispod 74 dolara po barelu, znatno ispod nivoa na kom je bila kada je Hamas napao Izrael 7. oktobra. Cijene gasa su se u septembru približile psihološki važnom pragu od četiri dolara po galonu, ali su cijene na pumpama od tada naglo pale, što je pomoglo da se ublaži inflatorni pritisak na američku ekonomiju.
Državni prosjek za galon običnog gasa iznosio je 3,08 dolara u utorak, što je manje od 3,14 dolara od prije godinu dana.
Bajdenov rat protiv energije
Uprkos rekordnoj proizvodnji, američki predsjednik se našao na udaru kritika zbog svoje energetske politike, a nije se pojavio ni na nedavno održanom važnom klimatskom skupu COP28.
„Nažalost, ova administracija nastavlja da sprovodi politiku osmišljenu da ograniči pristup novoj proizvodnji, prije svega na saveznim zemljama i vodama. Svijet će nastaviti da traži više energije, a ne manje, i pozivamo kreatore politike da prepoznaju ulogu koju američka proizvodnja energije može imati kao stabilizujuća sila za potrošače, ovde kod kuće, i širom svijeta“, rekao je viši potpredsjednik za ekonomiju i regulatorne poslove Američkog instituta za naftu, Dastin Mejer.
U septembru je podkomitet Predstavničkog doma za energiju i mineralne resurse održao saslušanje pod nazivom: „Bajdenov rat protiv domaće energije preti svakom Amerikancu“.
Republikanski senator Dan Salivan, sa Aljaske, u svom govoru upozorava da je rat Bajdenove administracije protiv energije „poklon protivnicima“ te zemlje. Ranije ovog mjeseca, na predsjedničkoj debati GOP-a, guverner Floride Ron DeSantis je obećao da će „otvoriti svu domaću energiju za proizvodnju“, kako bi „snizio cijene gasa“.
Ali, CNN dalje piše: To što će SAD proizvesti više nafte nego bilo koja zemlja ikada ranije potkopava argument da je Bajden vodio rat protiv američke energije.
Predsjednici ne određuju proizvodnju nafte
Naravno, to ne znači da je Bajdenova politika utrla put rekordnoj američkoj proizvodnji nafte, niti da bi Bijela kuća požurila da preuzme zasluge za to. Mekneli, bivši energetski zvaničnik nekadašnjeg predsjednika Džordža V. Buša, rekao je da „predsednici ne mogu mnogo da urade u vezi sa američkom proizvodnjom nafte“, osim preuzimanja jačih ovlašćenja u vanrednim situacijama.
Za razliku od zemalja OPEK-a, proizvodnju nafte u Sjedinjenim Državama u velikoj mjeri određuje slobodno tržište.
„Nije kao da predsjednik Bajden ili bilo koji predsjednik imaju brojčanik da povećaju proizvodnju“, rekao je Mekneli. Umjesto toga, porast američke proizvodnje je podstaknut pametnijim i efikasnijim operacijama naftaša, a energetske kompanije su smislile načine da istisnu sve više nafte iz najveće svjetske ekonomije – često bez dramatičnog povećanja bušenja.
Revoluciju nafte pokrenule su nove tehnike bušenja koje su otključale nove resurse. Ali, te tehnike mogu biti složenije i zahtijevati velike količine vode.
Mekneli je rekao za kraj da je Bela kuća bila prinuđena da promeni ton priče u vezi sa fosilnim gorivima – sa stava fokusiranog na klimu 2020. i početkom 2021. na „nešto neutralniju“ retoriku. Prošle godine, cijene gasa su porasle iznad pet dolara po galonu nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je izazvalo paniku na tržištu nafte, a Bajden je pozvao američke naftne kompanije da pumpaju više nafte – upravo suprotno od onoga na šta pozivaju klimatski naučnici.
U martu je Bajdenova administracija čak odobrila projekat bušenja nafte Willow, što je kontroverzni poduhvat za bušenje, kompanije „ConocoPhillips“ na Aljasci, koji je decenijama bio u zastoju. To zeleno svetlo naišlo je na ogromne kritike klimatskih grupa, zabrinutih zbog rizika po životnu sredinu i zdravlje. bankar.me