BANJALUKA – Zbog nespremnosti osiguravajućih društava u Republici Srpskoj za liberalizaciju tržišta osiguranja od auto-odgovrnosti, Vlada Republike Srpske odlučila je da produži rok, tako da će postepena liberalizacija, umjesto od oktobra ove godine, početi tek sa 2027. godinom.
Naime, postojećim Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju, koji je usvojen 2015. godine, predviđeno je da Upravni odbor Agencija za osiguranje Republike Srpske (AZO RS) donosi zajedničku tarifu i cjenovnik za osiguranje od auto-odgovornosti, koja će ostati na snazi osam godina.
Nakon tog roka, predviđena je djelimična liberalizacija tržišta osiguranja od auto-odgovornosti na način da osiguravajuća društva sama kreiraju cijene, ali da saglasnost na taj cjenovnik daje AZO RS, međutim zbog straha od značajnog poremećaja na tržištu, Vlada Republike Srpske odlučila je da prolongira taj rok i Narodnoj skupštini Republike Srpske predložila izmjene Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju.
Ukoliko poslanici NS RS, na sjednici koja se održava 26. septembra, usvoje izmjene ovog zakona, biće utvrđen novi rok, na način da rok cjenovnika i tarifa AZO RS ne može biti duži od 31. decembra 2026. godine.
“Jasno je da model apsolutnog administrativnog uređenja cijena auto-odgovornosti nije održiv na dugi rok, te da on, pored određenih poželjnih karakteristika zaštite, sadrži i brojne slabosti koje prevazilaze modelom slobodnog tarifiranja, ali uz prethodno ispunjenje uslova stabilnog i robusnog sektora osiguranja”, navedeno je u obrazloženju predloženih izmjena Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju.
Goran Račić, predsjednik Upravnog odbora AZO RS, rekao je da, ako se prate iskustva drugih zemalja, da se ovakve stvari, kao što je liberalizacija tržišta osiguranja, ne smiju lomiti preko koljena i da je to proces kojem treba pristupiti na realan i pragmatičan način.
“Tamo gdje se to lomilo preko koljena, bilo je velikih problema i dovedeni su osiguranici u tešku situaciju i zbog toga je prijedlog bio da se prolongira taj rok”, rekao je Račić.
Odgovarajući na pitanje šta bi liberalizacija značila za osiguranike, odnosno da li bi došlo do pada ili rasta cijena auto-odgovornosti, Račić kaže da sve zavisi od toga kakvi će biti finansijski pokazatelji osiguravajućih društava i kakva će biti njihova adekvatnost kapitala.
Ako je suditi po iskustvima zemalja koje su već prošle kroz tranziciju i proces liberalizacije tržišta, kao što su Grčka, Bugarska i Rumunija, pojavili su se veliki problemi, jer su sa ciljem osvajanja tržišta pala u “vlastite zamke dampinga”. U suštini, kako bi osvojila tržište, pojedina osiguranja u ovim zemljama išla su sa nerealno niskim cijenama zbog kojih su zapala u ozbiljne finansijske probleme.
“Rizici po stabilnost sektora osiguranja u cjelini dodatno su izraženi na tržištima na kojima postoji velika konkurencija osiguravača i na kojima u ukupnoj premiji osiguranja dominira osiguranje od auto-odgovornosti, kakvo je i naše tržište. Na našem tržištu posluje 14 društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj i 10 filijala iz Federacije BiH, a sektorom osiguranja apsolutno dominira usluga auto-osiguranja sa 53,8 odsto od ukupne premije osiguranja”, navedeno je u obrazloženju izmjena Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju.
Bojan Popović, predsjednik Udruženja društava za osiguranje, rekao je da bi u slučaju da se sada krene u liberalizaciju tržišta došlo do velikih problema i vjerovatno gašenja pojedinih osiguravajućih kuća na tržištu.
“Društva koja imaju dosta veći kapital mogla bi spustiti cijene auto-odgovornosti i napraviti neku vrstu monopola. Neki scenario bi bio da bi se tri do četiri društva veoma brzo ugasila i onda bi druga društva za njih morala plaćati, otpustili bi radnike itd. I onda bismo ušli u neko vrzino kolo iz kojeg ne bismo lako isplivali”, rekao je Popović.
On kaže da je rok koji je ostavljen do 1. januara 2027. godine dovoljan za prilagođavanje, ali da tu treba da interveniše država, odnosno AZO RS i da kreira regulativu u smislu dodatne dokapitalizacije osiguravajućih društava.
Uspostavlja se centralna elektronska evidencija
Izmjenama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju Zaštitni fond biće dužan da vodi centralnu elektronsku bazu podataka neophodnih za zaključivanje ugovora o osiguranju i rješavanje odštetnih zahtjeva.
Podaci za centralnu elektronsku evidenciju prikupljaće se od društava za osiguranje, koja će biti dužna da dostavljaju te podatke prema sadržaju i načinu i rokovima koje propiše Agencija za osiguranje Republike Srpske. Podaci iz centralne elektronske evidencije čuvaće se najmanje sedam godina po isteku ugovora o obaveznom osiguranju, odnosno po okončanju postupka naknade štete. Nezavisne novine