Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Stari semafori umjesto milionskih LED sijalica

    17. Jula 2025. — 16:42

    Investitor jači od Vrhovnog suda: „Lukić-invest“ nastavio gradnju uprkos zabrani

    17. Jula 2025. — 15:49

    Dodik: Slučaj “Viaduct” organizovana pljačka nekoliko klanova

    17. Jula 2025. — 14:18

    Vlada RS: Neprihvatljiva Šmitova odluka o plaćanju duga „Viaductu“

    17. Jula 2025. — 13:17
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    EU više novca potrošila na kupovinu ruskog gasa, nego na pomoć Ukrajini

    14. Jula 2025. — 09:00

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    ECB će provjeriti otpornost banaka na geopolitičke rizike

    17. Jula 2025. — 16:53

    Nova banka isplaćuje 70 miliona KM dividende

    16. Jula 2025. — 16:11

    FBiH zadužena 350 miliona evra u Londonu – sutra liježe novac

    16. Jula 2025. — 14:58

    IRB i PREF odbili ponudu „Aktiva investa“

    16. Jula 2025. — 12:11

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Američke carine na brazilsku robu opet poskupljuju kafu

    14. Jula 2025. — 12:40

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Iznajmljivači u Hrvatskoj počeli spuštati cijene

    17. Jula 2025. — 07:39

    Turisti iz Hrvatske najbrojniji u BiH

    15. Jula 2025. — 14:24

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Tokom juna u Srpskoj izdato oko 2.500 turističkih vaučera

    15. Jula 2025. — 10:38

    Stopa rasta BDP-a Srpske 3,1 odsto

    16. Jula 2025. — 10:00

    Tekstilci u pat-poziciji

    16. Jula 2025. — 08:16

    Domaće brašno osvaja inostrana tržišta

    15. Jula 2025. — 07:37

    IT kompanije razmatraju povlačenje iz Srbije zbog ukidanja podsticaja

    14. Jula 2025. — 14:45
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Milka čokolada osvojila nagradu za najveću prevaru potrošača

    15. Jula 2025. — 14:01

    Federer više novca zaradio investiranjem, nego osvajanjem 20 grend slemova

    14. Jula 2025. — 10:46

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    ECB će provjeriti otpornost banaka na geopolitičke rizike

    17. Jula 2025. — 16:53

    Zbog američkih carina Japan u trgovinskom deficitu 13 milijardi evra

    17. Jula 2025. — 13:19

    Evropski parlamentarci nezadovoljni budžetom EU

    17. Jula 2025. — 12:27

    Ford povlači oko 700.000 vozila zbog opasnosti od curenja goriva

    17. Jula 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Maloljetni migranti na ruti preko Balkana su često nevidljive žrtve eksploatacije 

Maloljetni migranti na ruti preko Balkana su često nevidljive žrtve eksploatacije 

Andrijana PisarevićAndrijana Pisarević22. Jula 2023. — 09:30Nema komentara6 minuta čitanja
FOTO: Agencije

SARAJEVO – Slovenačka policija je uhapsila 13 osumnjičenih krijumčara ljudi, među kojima su bili državljani Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

FOTO: Agencije

Hapšenja su realizovna u saradnji sa vlastima Austrije, Hrvatske, Mađarske, Italije i Rumunije u februaru 2023. godine, a za njih se sumnja da su odgovorni za krijumčarenje preko 200 migranata u EU.

Pored oružja i hiljada metaka, policija je pronašla drogu i novac.

Ovi kriminalci terete se za nezakonite radnje, uključujući i snimanje video zapisa o uspješnim prevozima i njihovo objavljivanje na različitim društvenim mrežama kako bi privukli migrante da ih prokrijumčare preko granica.

Migranti su se kretali duž dve glavne rute, ili iz Hrvatske preko Slovenije do Italije, ili iz Srbije i Mađarske do Austrije. Migranti koji su koristili usluge krijumčara plaćali su visoke cijene za prelazak u EU: ilegalno putovanje od Srbije do Austrije koštalo je oko 5.000 evra po osobi, dok je ukupno putovanje od zemlje porijekla do EU obično koštalo između 15.000 i 20.000 evra.

Migracija na Balkanskoj ruti je u porastu od 2019. godine, pri čemu je broj ilegalnih prelazaka povećan tokom pandemije COVID-19. Samo u 2022. godini, zabilježeno je više od 330.000 nelegalnih prelazaka spoljnih granica EU, što je najviši broj od 2016. godine. Ielegalni prelasci preko balkanske rute takođe su dostigli vrhunac, sa najvećim brojem zabilježenim od 2015. godine.

Prema riječima graničnog policajca iz Bosne i Hercegovine, kroz tu zemlju je krijumčarenje “lakše ako se plati”. Migranti iz Afrike i Azije sve više ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu preko Crne Gore i Srbije, da bi potom pokušali preći granicu u Hrvatsku.

Na Balkanskoj ruti su takođe uočljive promjene u profilu migranata. Sve je veći broj djece koja pokušavaju ući u EU, posebno mladih dječaka iz Avganistana, od kada su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021. godine. Avganistanci sada čine oko 49 odsto stanovnika izbjegličkih kampova u Bosni i Hercegovini.

Uz sve veći broj migranata, postoji i sve veći rizik od eksploatacije od strane krijumčarskih mreža. Zaposleni u međunarodnoj organizaciji koja podržava migrante izjavljuju da “ljudi na putu često su nezaštićeni”. Iako organizacije mogu prijaviti eksploataciju migranata, takve prijave često ne vode nikuda: “Nema volje da se dalje istraže takve prijave, ni od strane međunarodnih organizacija ni od strane lokalnih vlasti,” kaže jedan zaposleni.


Oružje zaplenjeno u akciji Europol-a koja je kulminirala hapšenjem 13 osumnjičenih krijumčara ljudi, februar 2023.

Djeca migranti koja su bez pratnje često su žrtve nasilja, diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Oni su još više izloženi eksploataciji i nasilju. Najčešće putuju s proširenim rodbinom, ali se takođe sprijateljuju s nepoznatima tokom puta kako bi izbjegli dugotrajno zadržavanje u izbjegličkim kampovima. Iako ovaj pristup povećava njihovu sigurnost, takođe ih izlaže novim rizicima.

Većina nepraćene djece postaju žrtve seksualne eksploatacije na početku svog putovanja – obrazac koji se nastavlja tokom migrantske rute, koja obično traje više od godinu dana. Prema istraživaču koji istražuje seksualnu eksploataciju na Zapadnom Balkanu, više od 99 odsto nepraćene djece koja napuste svoje zemlje su žrtve trgovine ljudima.

Izvještaj nevladine organizacije “Save the Children” iz 2022. godine takođe je utvrdio da su djeca migranti koji prolaze preko Zapadnog Balkana do EU izložena visokom riziku od nasilja.

Djeca intervjuisana za izvještaj uglavnom su govorila o seksualnom zlostavljanju nepraćenih dječaka koje se dešava na putu. Nijedno od djece ispitane nije reklo da su bila žrtva seksualnog zlostavljanja, ali skoro dvije trećine je prijavilo jedan ili više incidenata u kojima su prepoznali znakove ili su svjedočili takvom zlostavljanju.

Seksualna eksploatacija djece često se prećutkuje, čak i prema bliskim rođacima. Djeca se možda neće htjeti o tome govoriti iz straha ili stida, a kako bi zaštitili njihovu privatnost i psihičko blagostanje, istraživači nisu forsirali odgovore ili dalje ispitivali. Deca intervjuisana na Balkanskoj ruti često su negirala takve incidente ili ih ponekad normalizovala kao očekivano zlostavljanje moći. Ovakav kontekst čini ovo nasilje posebno teško za prepoznati.

Još jedan problem u istraživanju ovakvih kriminalnih aktivnosti je što djeca rijetko znaju za svoja prava i zavise od starijih članova svoje grupe, koji su često i počinioci. Dodatni problem je što ova djeca nisu registrovana i ne ostaju dugo na istom mjestu, pa se neki boje da ako prijave incidente policiji, biće vraćeni u svoju zemlju porijekla. Zbog toga je teško dobiti tačne informacije i podatke, čak i kada se kontaktiraju međunarodne ili domaće organizacije koje rade u kampovima.

U skladu s članom 3. Konvencije UN o pravima djeteta, “U svim radnjama koje se odnose na djecu… najbolji interes djeteta treba da bude osnovni princip”. Međutim, na Balkanskoj ruti ova odredba se ne primjenjuje uvijek. Ipak, postoje rijetki slučajevi u kojima je seksualna eksploatacija nepraćene djece otkrivena, a pravosudni organi su preduzeli mjere da zaštite žrtve.

U februaru 2022. godine, slučajevi seksualne eksploatacije su otkriveni u Orašju u Bosni i Hercegovina, gde su neki od žrtava bila maljoletna lica. Osumnjičeni počinioci i žrtve pripadali su migrantskoj populaciji koja boravi u prihvatilištima u zemlji, i bili su iz Avganistana i Pakistana. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i partnerske institucije trenutno rade na prikupljanju dokaza potrebnih za gonjenje počinilaca i zaštite žrtava.

Ovakva reakcija je neuobičajena. Većinu vremena djeca su nevidljive žrtve: čak i kada se identifikuju slučajevi seksualne eksploatacije, malo se preduzima. Prema izjavi civilnog aktiviste koji radi s migrantima u Tuzli, Bosna i Hercegovina, krijumčar koji boravi u prihvatilištu za migrante obavljao je svoje nezakonite aktivnosti pred svima. Kada je krijumčario ljude duž Balkanske rute, uvek je bio okružen mlađim dječacima koji su ga zvali “otac” ili “ujak”. Identifikacija kao člana porodice olakšavala mu je pristup dječacima i izbjegavala njihovo razdvajanje u kampovima, omogućavajući mu da ih eksploatiše seksualno.

U drugim slučajevima, kada krijumčare ljude preko rijeke Drine iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu, dječaci su zaduženi za upravljanje čamcima. Maljoletnici, uglavnom nepraćena djeca, upravljaju čamcima jer se prema zakonu ne terete ako budu uhvaćeni. Umjesto toga, oni se puštaju ili smještaju u izbjeglički centar.

Prema civilnim predstavnicima koji rade s migrantima, problem istraživanja seksualne eksploatacije nepraćene djece pati zbog nedostatka interesa policijskih organa i nedostatka terenskih istraživanja:

“Iako su neke organizacije i pojedinci dobili podatke o postojanju seksualne eksploatacije među nepraćenom djecom, to nije bilo dovoljno da ubijede vlasti da pokrenu istragu,” kaže jedan aktivista.

Jedan od načina za smanjenje rizika seksualne eksploatacije djece koja putuju prema EU preko Zapadnog Balkana je izgradnja povjerenja među djecom prema onima koji podržavaju migrante u kampovima. To podrazumijeva poboljšanje komunikacije i saradnje između institucija, organizacija i pojedinaca koji su dio zaštitne mreže, kao i povećanje komunikacije sistema za zaštitu s izbjeglicama i migrantima. To uključuje podizanje svijesti o rizicima i opasnostima seksualne eksploatacije djece.

Da bi se poštovali najbolji interesi dece na putu, policijski organi, socijalni sistem za zaštitu, međunarodne organizacije i civilno društvo trebaju zajednički raditi na zaštiti i ispunjavanju potreba nepraćene djece. Globalna inicijativa

balkanska ruta eksploatacija djece krijumčarenje ljudi migranti
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSem Bankman-Frid možda provede decenije u zatvoru
Sljedeći članak Kina buši rupu duboku više od 10 kilometara

Povezani članci

FINANSIJE 02 minute čitanja

ECB će provjeriti otpornost banaka na geopolitičke rizike

Capital teme 03 minute čitanja

Stari semafori umjesto milionskih LED sijalica

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stari semafori umjesto milionskih LED sijalica

17. Jula 2025. — 16:4203 minute čitanja

Otvaranje ponuda prvobitno trebalo da bude obavljeno 9. jula

Investitor jači od Vrhovnog suda: „Lukić-invest“ nastavio gradnju uprkos zabrani

17. Jula 2025. — 15:49

Dodik: Slučaj “Viaduct” organizovana pljačka nekoliko klanova

17. Jula 2025. — 14:18

Vlada RS: Neprihvatljiva Šmitova odluka o plaćanju duga „Viaductu“

17. Jula 2025. — 13:17

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti