BANJALUKA – Dok Sjedinjene Američke Države, a sve više i Evropska unija, kao opasnost vide aspiracije Kine prema Zapadnom Balkanu izražene u beskrupuloznim poslovnim aranžmanima i postepenim nametanjem moći koja je strana liberalnoj demokratiji, vlasti Republike Srpske gotovo sve resurse nude Kini “na tanjiru”. O tome svjedočimo gotovo iz dana u dan.
Budući da je RS u ogromnoj finansijskoj dubiozi, predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik krenuo je u akciju „sve ili ništa“, a kako bi RS spasio od bankrota.
Samo u periodu od 6. do 25. aprila, dakle za nepune tri sedmice, proveo je do sada najveću diplomatsku ili političku „ofanzivu“ usmjerenu prema Kini, a kako bi po svaku cijenu ishodovao kineska (spasnosna) kreditna sredstva za entitet na čijem je čelu.
Ogromni dugovi
Naime, entitet RS u ovoj godini, kao nikada do sada, mora vratiti čak 1,150 miijardi KM duga! Takođe, ukupni vanjski i unutrašnji dug RS-a veći je od samog budžeta te iznosi zaključno s 31. 12. 2022. godine 6,5 milijardi KM! Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, vanjski dug RS-a iznosi 4,2 milijarde KM, a unutrašnji se popeo na 2,3 milijarde KM.
RS se tako, radikalno se zadužujući u proteklim godinama, po prvi put izjednačila s FBiH, čiji ukupni dug takođe iznosi 6,5 milijardi KM. S tim da je unutrašnji dug RS-a duplo veći od unutrašnjeg duga FBiH.
Uz nabrojano, mora i Izvozno-uvoznoj banci Mađarske (Exim banka), po osnovu ranijeg aranžmana, vratiti 215,1 milion KM.
Dakle, za nepune tri sedmice u aprilu premijer RS-a i visoki zvaničnik SNSD-a Radovan Višković održao je u Kini susrete s predstavnicima Kaiyuan fonda, Shanxi International Trust fonda i Jiyuan Zaihua Management fonda, odnosno s kineskim fondovima od kojih su očekivali novac.
Dogovora očito nije bilo, budući da je nastavak pregovora najavljen u narednom periodu u Banjoj Luci.
Dan kasnije, Višković se u Kini sastao s predstavnicima China State Construction Engineering Group, kao i s kineskom nacionalnom farmaceutskom grupom Sinofarm. S predstavnicima Kineske državne željeznice (China Railway Enginerring Group Limited – CREC) razgovarao je 8. aprila.
Ova kompanija od RS-a je nedavno dobila posao izgradnje dionice autoputa dužine 17 kilometara od Bijeljine do Brčkog, o čemu je pisao Fokus.
Ništa od obveznica
Prema izvorima Žurnala iz Vlade RS, Višković je de facto bio emisar Milorada Dodika u Kini, pokušavajući da izvidi da li su kineski investitori zainteresirani za kupovinu entiteskih obveznica u iznosu od 165 miliona evra.
Kinezi, navodi se u istom tekstu, nisu uopće željeli da se bave time, jer ta cifra za njih nije ni kap u moru finansijskih transakcija koje ima ta zemlja. Osim toga, oni su veoma spori u procedurama, koje bi u ovom slučaju trajale mjesecima, za šta Vlada RS nije imala vremena.
“Ponestalo im je para i misle da ih Kina dijeli šakom i kapom. No, ko ne poznaje Kinu, može samo tako da razmišlja. Kina to ne radi tako i to je za njih sitna cifra. Takođe, Kina ono što investira u inostranstvu, ako ostvari profit, nastoji da to zadrži u inostranstvu, da ne vraća u zemlju iz vrlo jednostavnog razloga. To nije nikakav altruistički pohod, nego ta devizna sredstva idu u Centralnu banku Kine, tu se mijenjaju za lokalnu valutu. Dakle, to je jedan bankarski ili investicijski rezon“, kazala je za Fokus ekonomista Svetlana Cenić.
Zoran Pavlović, poslovni savjetnik i ekonomski analitičar, kaže za naš portal da je odlazak Viškovića u Kinu uglavnom bio vezan za poslovne aranžmane izgradnje hidrocentrale “Dabar” za koju je potpisan ugovor prije osam godina, ali nikako da se počne realizirati.
“Kako stvari stoje, izgleda da je njihova banka prihvatila garancije Vlade RS-a za nastavak radova. Jer to je princip kineskih firmi, 15 posto platite odmah, a ostatak date garanciju. Po definiciji Kinezi rade s državnim garancijama, nisu baratali s obveznicama kao garancijom entiteta, ali izgleda da su to prihvatili. Kinezi rade ono što je nekada radila Jugoslavija u Africi“, istaknuo je Pavlović.
SNSD i Komunistička partija Kine
Na tlu BiH Dodik i njegove stranačke kolege su nastavili, kao nikada do sada, s aktivnostima intenziviranja političkih i svakih drugih odnosa s Kinom. U Istočnom Sarajevu je tako 24. aprila održan sastanak delegacija SNSD-a i Komunističke partije na kojem je, kako je saopšteno, potvrđeno „strateško partnerstvo“ dvije političke stranke.
Delegaciju SNSD-a predvodio je Staša Košarac, koji je samo dan ranije odlučio da kao resorni ministar ne ide na Energetski samit u Neumu, koji organizira Ambasada SAD-a u BiH. Košarac je potvrdio da je ovu odluku donio u skladu s odlukom Vlade RS-a kojom je od institucija RS-a i njenih predstavnika u institucijama na nivou BiH zatraženo da prekinu saradnju s ambasadama SAD-a i Velike Britanije.
Na spomenutom sastanku, održanom 24. aprila, “izražena je opredijeljenost za učvršćivanje strateškog partnerstva dviju političkih stranaka, koje je formalno uspostavljeno 2016. godine”. Spomenute 2016. godine sam Dodik je u Pekingu ozvaničnio saradnju SNSD-a i Komunističke partije.
Javnosti je manje poznata činjenica da je te iste godine saradnju s Komunističkom partijom Kine uspostavila i Stranka demokratske akcije (SDA), no ni blizu plodonosnu kao SNSD.
Inače, Komunistička partija Kine nakon oktobarskog kongresa započela je novu dimenziju konfrontacije u odnosima sa SAD-om, a to je posebno do izražaja došlo tokom puštanja u atmosferu špijunskih balona koji su obarani na tlu SAD-a.
Stav Američkog kongresa
Predstavnički dom Američkog kongresa prije nekoliko mjeseci osnovao je i Odabrani odbor za strateško nadmetanje između SAD-a i Komunističke partije Kine, a s početkom marta održao je saslušanje u udarnom terminu pod nazivom “Prijetnja Komunističke partije Kine Americi”.
Upravo u ovakvoj situaciji između SAD-a i Kine, ili možda baš zbog toga (budući da je Vlada RS-a zvanično donijela odluku o prekidu saradnje s Ambasadom SAD-a u BiH), Dodik se pokušava dodatno približiti ovoj državi na Dalekom istoku.
Pa je tako sam on, dan nakon susreta delegacija SNSD-a i Komunističke partije Kine, odnosno 25. aprila, u Banjoj Luci s predstavnicima Kineske korporacije za puteve i mostove (CRBC) potpisao memorandum o razumijevanju i saradnji na projektima izgradnje autoputa u RS-u.
Otvorio je tako mogućnost da novi poslovi na novim infrastrukturnim projektima u RS-u pripadnu kineskim firmama, i to u momentu kada su trenutno na izgradnji tri aktuelne dionice autoputa Banja Luka – Prijedor, Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina angažirane isključivo kineske kompanije.
Komentarišući davanje poslova kineskim kompanija na pojedinim dionicama autoputa, Cenić je izdvojila primjer dionice Banja Luka – Prijedor gdje je ugovor još uvijek skriven od javnosti.
“Ne može po našim zakonima biti oznaka tajnosti nešto što su sredstva poreznih obveznika. Onaj ko posluje na teritoriji ove države mora da poštuje zakone ove države, a ne to što mu u njegovoj državi propisuje ili njihovu poslovnu politiku. Postavlja se pitanje domaćoj strani – s kojim pravom i po kojem zakonu? Gdje je tu transparentnost? Ovo su pare poreznih obveznika“, navodi Cenić.
Crne liste
Osim što Dodika i Kinu trenutno vežu politička i svaka druga netrpeljivost prema SAD-u, zanimljivo je i to da su 24. aprila na sastanku u Istočnom Sarajevu saradnju produbile dvije političke partije čiji su zvaničnici na crnoj listi SAD-a odnosno američkog Ministarstva finansija. Kada je riječ o SNSD-u, to su sam Milorad Dodik i Nikola Špirić.
U 2020. i 2021. godini i niz partijskih funkcionera Komunističke partije Kine dospjelo je također na američku crnu listu, i to: Chen Quanguo, Zhu Hailun, Wang Mingshan, Huo Liujun, Wang Junzheng i Chen Mingguo.
To se desilo još i u mandatu Donalda Trumpa kao američkog predsjednika, a tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo zvanično je proklamirao da je “Narodna Republika Kina pod vodstvom i kontrolom Komunističke partije Kine (KPK) počinila zločine protiv čovječnosti, i to pretežno protiv muslimana Ujgura, ali i drugih pripadnika etničkih i vjerskih manjinskih skupina u Xinjiangu”.
“Zaključio sam da je Narodna Republika Kina, pod vodstvom i kontrolom Komunističke partije Kine, počinila genocid nad većinskim Ujgurima, muslimanima, ali i drugim etničkim i religijskim grupama u Xinjiangu”, naveo je tada Pompeo.
I Evropski parlament je u rezolucijama donesenim u 2020. i 2021. godini precizno detektirao vodstvo Komunističke partije Kine u aktivnostima usmjerenim ka zločinima prema Ujgurima.
Međutim, sve nabrojano, ali i to da je Crna Gora devet godina nakon što se obavezala na izgradnju skupog autoputa koji su izgradili Kinezi umalo bankrotirala, ne predstavlja nikakve upozoravajuće signale za vlasti RS-a. U momentu pisanja ovog teksta vlasti ovog entiteta očajnički pokušavaju ispregovarati nove aranžmane s Kinom, očito ne obazirući se na to u šta se upuštaju. Fokus