BANJALUKA – Uskoro će se navršiti tri mjeseca otkako je objavljen Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske i od tada su se nanizale desetine negativnih reakcija na ovaj dokument, kojim se pokušavaju kriminalizovati kleveta i uvreda.
Moglo bi se reći da je vlast gotovo potpuno usamljena u nastojanjima da usvoji sporni dokument, a koji je osudila i domaća i strana stručna javnost, kao i borci za ljudska prava, te novinarske slobode.
Reagovale su čak i Ujedinjene nacije (UN), čiji su se specijalni izvjestioci za prava na slobodu mišljenja, izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja obratili pismom vlastima Srpske u kojem zahtijevaju da sporni nacrt zakona bude povučen sa zasjedanja Narodne skupštine RS (NS RS).
“Predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su preduzele korake ka njenom ukidanju”, poručili su iz UN.
Pritom, i Savjet Evrope upozorio je da, ako amandmani budu usvojeni u NS RS, oni će smanjiti prostor za javnu debatu i ugroziti i medije i bilo koga ko se oglasi kritično na društvenim mrežama.
Kancelarija Evropske unije u BiH poručila je da bi kriminalizacija klevete u Srpskoj predstavljala nazadovanje u smislu garancija slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava, kao i da se kvalifikovanje klevete kao krivičnog djela smatra zastarjelim pristupom, te podsjetila da je njena dekriminalizacija do koje je došlo 2002. godine bila značajno dostignuće za BiH.
Jasna je i poruka iz Ambasade SAD u BiH koja glasi da, “umjesto krivičnih zakona o kleveti, institucije vlasti moraju preduzeti mjere za kreiranje sigurnog i podsticajnog okruženja za slobodne i nezavisne medije”.
Ambasada Njemačke je poručila da ta zemlja s velikom zabrinutošću posmatra napade na slobodu izražavanja i slobodu medija u Republici Srpskoj.
“Kao pristupni kandidat u Evropsku uniju, BiH, a time i Republika Srpska, obavezala se na evropske vrijednosti i zakone. To uključuje slobodu izražavanja i medija”, naveli su iz ambasade.
Povlačenje Nacrta tražio je i Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira u BiH, navodeći da bi kriminalizacija klevete i uvrede “dala organima vlasti RS prekomjerna ovlaštenja za kriminalizaciju ili cenzuru slobode izražavanja”.
Upravni odbor Savjeta za štampu i online medije u BiH upozorio je nadležne da su predviđene izmjene zakona vrlo štetne po medijske slobode, te podsjetio da je sloboda izražavanja temeljno pravo.
“Ona je i u ključnom prioritetu (broj 12) iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, poručili su iz UO Savjeta za štampu i online medije u BiH.
Ali, uprkos tome što sve relevantne institucije i organizacije šalju nedvosmislen stav da kleveti nije mjesto u krivičnom zakonodavstvu, čini se da vlast u Srpskoj ne planira da povuče nijedan korak nazad.
Sumirajući ono što se dešavalo u posljednja skoro tri mjeseca, Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara, kaže da bi bilo dobro i razumno da vlast u Srpskoj “stisne kočnicu”.
“Na nama je da i dalje zaista profesionalno i argumentirano iznosimo i objašnjavamo zbog čega je to loše i zbog čega ne koristi apsolutno nikome osim uskom krugu političara i moćnika, ali zaista šteti cijelom društvu, te još jednom apeliramo da se ostane na onome što je napravljeno i prije nekih evropskih zemalja. Dekriminalizacija klevete je dobar put i to je u preporukama Evropske komisije za smanjenje pritiska slep tužbama”, rekla je Sever.
Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kaže da je vlast u Srpskoj imala argumente da uopšte ovakvu priču i ne pokrene.
“Sad kad protiv sebe imaju praktično kompletnu evropsku međunarodnu zajednicu, kao i profesionalnu novinarsku zajednicu, bilo bi časno da kažu: ‘Ljudi, pogriješili smo’. Ne očekujem da će se to desiti, ali bih iskreno volio da pokažu da imaju malo razuma i samokritike i da kažu ‘Ljudi, očito smo pretjerali, hajmo to zaustaviti’, stati na loptu”, rekao je Divković.
